Info Panel
Početna  /  2016  /  listopad

Jezik sveti mojih djedova : hrvatsko-bugarske usporednice

“Potražite li na zemljopisnoj karti Bugarske Dolinu ruža, nećete je naći. Zato što ovo lijepo ime, puno boje i arome, nije zemljopisni pojam. Tako se zove polje s ružama u …

0400 Pročitaj više →

Bugari i Hrvati kroz stoljeća : razvoj bugarsko-hrvatskih odnosa

Iako načeti ratnim sukobom u ranom srednjem vijeku, odnosi Bugara i Hrvata obilježeni su uglavnom dobronamjernošću i rastućom težnjom za međusobnim upoznavanjem i zbližavanjem. Te težnje rezultat su nekoliko čimbenika …

0885 Pročitaj više →

Prva etapa u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa : povijesni dodiri Bugara i Hrvata u srednjem vijeku

Povijesni dodiri Bugara i Hrvata započinju vojnim sukobom između kana Borisa i kneza Trpimira (885.), ratom cara Simeona i kralja Tomislava u razdoblju 926–927. i napadima cara Samuila u Dalmaciji …

0885 Pročitaj više →

Spomen Hrvata i Bugara u Čedadskom evanđelju

Prije zapisa u hrvatskim knjigama, u Čedadskom evanđelju (evanđelistaru), nastalom u V. ili VI. stoljeću, rukopisu koji sadrži latinski tekst Evanđelja, u IX. i X. stoljeću upisana su imena hrvatskih …

0900 Pročitaj više →

Svjedočanstva u Ljetopisu popa Dukljanina

Ljetopis popa Dukljanina donosi povijesna svjedočanstva o dolasku Bugara na područja istočno od gotsko-slavenskog kraljevstva. Sadrži i poglavlje o životu, ljubavi i stradanju dukljanskog kneza Vladimira i njegove žene Kosare, kćerke bugarskog …

1100 Pročitaj više →

Zajednička ćirilometodska tradicija

Zajednička ćirilometodska tradicija osnova je razvoja književnih dodira i kulturnih utjecaja, a na osnovi zajedništva starobugarske pismenosti i hrvatske glagoljice izgrađena je čvrsta veza u razvoju bugarske i hrvatske književnosti. …

1200 Pročitaj više →

Srednjovjekovna zbivanja u Kronici Tome Arhiđakona

Kronika Tome Arhiđakona ili Salonitanska povijest (Historia salonitana) (13.st.) sadrži opis tatarske najezde u Ugarskoj, u hrvatskim zemljama, te njezin završetak i zastrašujuća haranja u Bugarskoj. Opširnije na: Wikipedija

1200 Pročitaj više →

O Bugarskoj u Drugom novljanskom brevijaru popa Martinca

Pop Martinac napisao je nakon Krbavske bitke potresan zapis o toj hrvatskoj tragediji te spominje i Bugarsku u nabrajanju svih zemalja koje su Turci porobili prije nego nalegoše na jazik …

1493 Pročitaj više →

Grb Bugarske u Fojničkom grbovniku (16. st.)

Fojnički grbovnik s konca XVI. stoljeća sadrži zajednički grb složen od grbova 9 slavenskih zemalja (Makedonije, Slavonije, Bosne, Bugarske,Dalmacije, Srbije, Hrvatske, Raške i Primorja) i dvije vladarske kuće (Nemanjića i …

1500 Pročitaj više →

Druga etapa u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa : suradnja u razdoblju od kraja 14. st. do 1878. godine

Turski prodor obilježava kraj prve i početak druge etape u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa koji se nastavljaju do oslobođenja Bugarske od osmanske vlasti 1878. Drugu etapu karakterizira jačanje tendencija za uzajamnim …

1500 Pročitaj više →

Hrvatski putopisci (p)o Bugarskoj

Prve hrvatske putopise o Bugarskoj pišu između 16. i 20. stoljeća hrvatski diplomati u kraljevskoj službi, među kojima su Feliks Petančić i Antun Vrančić. Jedan od najvažnijih i danas najistaknutijih …

1522 Pročitaj više →

De itineribus in Turciam libellus

Autor: Petančić, Feliks (1455.?–1517.?) Naslov: De itineribus in Turciam libellus Impresum: [Imprimebat Viennae Austriae : Ioannes Singrenius chalcographus, anno sal. MDXXII. pridie callendas Iulii] [1522] Materijalni opis: [10] listova ; …

1522 Pročitaj više →

Putopisi Feliksa Petančića

Feliks Petančić (latinizirano Felix Brutus Petancius, de Petanciis, Ragusinus Dalmata), hrvatski diplomat, povijesni pisac i minijaturist (Dubrovnik, oko 1455 – ?, nakon 1517) je nezaobilazno ime u proučavanju Balkanskog poluotoka. O njegovim putopisima i o djelima drugih autora …

1522 Pročitaj više →

Putopis Bartula Jurjevića

Bartol Jurjević (oko 1506 – oko 1566) iz Male Mlake kraj Zagreba. U svoje je djelo O patnji kršćana koji žive pod Turcima, kako zarobljenika tako i onih koji im plaćaju …

1544 Pročitaj više →

De afflictione tam captivorum quam etiam sub Turcae tributo viventium Christianorum

Autor: Đurđević, Bartul Naslov: De afflictione tam captivorum quam etiam sub Turcae tributo viventium Christianorum : cum figuris res clare experimentibus : similiter de ritu, deque caeremoniis domi, militaeque ab …

1545 Pročitaj više →

Putopis Antuna Vrančića

Antun Vrančić opisao je svoje putovanje u djelu Iter Buda Hadrianopolim (Putovanje iz Budima u Drinopolje). Bio je to opis diplomata koji je svijet promatrao iz perspektive omogućene visokom i osobito značajnom …

1553 Pročitaj više →

Novi Testament Antuna Dalmatina i Stipana Konzula Istranina (1562. – 1563.)

U predgovoru Novog Testamenta koji su hrvatski protestanti Antun Dalmatin i Stipan Konzul Istranin glagoljicom tiskali 1562. i 1563. u Urachu Primož Trubar na njemačkom jeziku opisuje položaj i život …

1562 Pročitaj više →

Kronika / vezda znovich zpravliena kratka szlouenzkim iezikom po d. Antolu pope Vramcze.

Autor: Vramec, Antun Naslov: Kronika / vezda znovich zpravliena kratka szlouenzkim iezikom po d. Antolu pope Vramcze. Impresum: V Lublane : Po Iuane Manline, 1578. Materijalni opis: [4], 65 listova ; …

1578 Pročitaj više →

Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmati[c]ae et Ungaricae. / Faust Vrančić

Faust Vrančić objavio je 1595. godine svoj rječnik Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmati[c]ae et Ungaricae. Kako ističe dr. sc. Mario Grčević: “Vrančićev je pojam dalmat(in)ski povijesno-kulturološki …

1595 Pročitaj više →

Regnum Slavorum … historia authore Mauro Orbini Ragusaeo abbate

Mavro Orbini hrvatski povjesničar (Dubrovnik, polovica XVI. st. – Dubrovnik, 1611) u svom Kraljevstvu Slavena (Il Regno degli Slavi) objavljenome u Pesaru 1601. iscrpno piše o bugarskoj povijesti. Opširnije o autoru u: …

1601 Pročitaj više →

Juraj Križanić

Juraj Križanić (Obrh, malo naselje kraj Lipnika, kod Ribnika, između 1617. i 1619. — Beč, 12. rujna 1683.), hrvatski pisac, jezikoslovac, političar te zagovornik slavenskog jedinstva) svoje je velike političke i ekumenske osnove gradio na temeljitom poznavanju života i običaja, političkih …

1652 Pročitaj više →

Gundulićev Osman

U Gundulićevu Osmanu opjevane su bugarske rijeke i gore. Uz cara i kraljeve, vojvode, vojske i poklisare pjesnik je opjevao Martov stan na Staroj planini i Orfeja koji vrh Marice …

1689 Pročitaj više →

Kronika, aliti szpomen vszega szvieta vikov, u dva dela razredyen; …

Autor: Vitezović, Pavao Ritter (7. 1. 1652.–20. 1. 1713.) Naslov: Kronika, aliti szpomen vszega szvieta vikov, u dva dela razredyen; … Impresum: Zagreb : /s. n./, 1696. Materijalni opis: /8/ …

1696 Pročitaj više →

Stemmatographia sive Armorum Illyricorum delineatio, descriptio et restitutio, authore equite Paulo Ritter

Autor: Vitezović, Pavao Ritter (7. 1. 1652.–20. 1. 1713.) Naslov: Stemmatographia sive Armorum Illyricorum delineatio, descriptio et restitutio, authore equite Paulo Ritter Impresum: [Viennae? : s. n., 1701] Materijalni opis: …

1701 Pročitaj više →

Stemmatographia / Pavao Ritter Vitezović

Djelo Stemmatographia sive Armorum Illyricorum delineatio, descriptio et restitutio, authore equite Paulo Ritter objavljeno 1701. godine u Beču, spominje Bugarsku.

1701 Pročitaj više →

Razgovor ugodni naroda slovinskoga / Andrija Kačić Miošić

Razgovor ugodni naroda slovinskoga djelo je kojemu u povijesti stare hrvatske književnosti nema ravna po broju izdanja i po broju čitatelja. Napisao ga je franjevac Andrija Kačić Miošić (1704.–1760.) te …

1756 Pročitaj više →

Razgovor ugodni naroda slovinskoga / Andrija Kačić Miošić

Naslov: Razgovor ugodni naroda slovinskoga u komu se ukazuje pocetak i svarha kragliaa slovinskii koii punno godisctaa vladasce svijm slovinskim darxavam i s razlicitim pismam od kragliaa, banaa i slovinskii vitezovaa …

1756 Pročitaj više →

Iter Buda Hadrianopolim anno MDLIII exaratum ab Antonio Verantio … Nunc primum e Verantiano Carthophylacio in lucem editum

Autor: Vrančić, Antun Naslov: Iter Buda Hadrianopolim anno MDLIII exaratum ab Antonio Verantio … Nunc primum e Verantiano Carthophylacio in lucem editum Impresum: [Venetiis : Aloysius Milocco, 1774] Materijalni opis: …

1774 Pročitaj više →

Ruđer Bošković

Ruđer Bošković putovao je diljem Europe – krajem 1758. godine krenuo je s markizom Romagnolijem na put po Italiji i Francuskoj, zatim nastavlja sam u Belgiju i Englesku, potom u Nizozemsku, …

1774 Pročitaj više →

Giornale di un viaggio da Constantinopoli in Polonia dell’abate Ruggiero Giuseppe Boscovich

Autor: Bošković, Ruđer Josip (18. 5. 1711.–13. 2. 1787.) Naslov: Giornale di un viaggio da Constantinopoli in Polonia dell’abate Ruggiero Giuseppe Boscovich, con una sua Relazione delle rovine di Troia …

1784 Pročitaj više →

Časopisi i knjige u vrijeme Hrvatskoga narodnog preporoda

U časopisima i knjigama za Hrvatskog narodnog preporoda, koji je pod ilirskim imenom pokrenuo cijelu Hrvatsku, nalazimo sjajne tekstove o Bugarskoj i Bugarima. Danica ilirska i Kolo objavljuju opise života …

1835 Pročitaj više →

Bugarske žeteljke

Danica Ilirska u broju 32 i 33(1837) (5. i 12. kolovoza) donosi članak Bugarske žeteljke što je prvi članak u hrvatskim novinama o Bugarima i Bugarskoj. Pristup: Stare hrvatske novine …

1837 Pročitaj više →

Nikopol (Bugarska)

Naslov: Nicopoli / R. Wallis ; W. H. Bartlett. Impresum: [London : George Virtue, 1842.]. Materijalni opis: 1 grafika : nadorez ; otisak 180 x 120, list 270 x 207 mm. Autor: Wallis, Robert …

1842 Pročitaj više →

Pripovesti Ivana Kukuljevića Sakcinskoga

Interes za istočno pitanje i bugarsku problematiku uvelike se upleće i u stvaralaštvo Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Kukuljević Sakcinski, Ivan. Pripovĕsti Ivana Kukuljevića Sakcinskoga. U Zagrebu: Tiskom kr. Priv. Ilir. Nar. …

1842 Pročitaj više →

Nešto o Bugarih // Danica horvatska, slavonska i dalmatinska, Zagreb, 1844., br. 11

Nešto o Bugarih // Danica horvatska, slavonska i dalmatinska, Zagreb, 1844., br. 11 Pristup: Stare hrvatske novine, str. 42, 43, 44

1844 Pročitaj više →

Narodne pesne bugarske / Stanko Vraz

Stanko Vraz, kao urednik u Kolu, 1847. objavljuje obilje etnografskih tekstova o „životu narodnom“ slavenskih naroda, među kojima i 33 narodne bugarske pjesme, uz zanimljivu napomenu o sakupljačima, bugarskom jeziku, …

1847 Pročitaj više →

Čartice iz Bugarske – Danica ilirska (1849.)

Čàrtice iz Bugarske. Danica ilirska, Zagreb, tečaj 15 (1849.), br. 11, str. [41]-43 Pristup: Stare hrvatske novine, str. 41, 42, 43

1849 Pročitaj više →

Bugarske narodne popievke : op. 49 i 50 / u vienac spleo te za mužki sbor udesio Franjo Š. Kuhač.

Naslov: Bugarske narodne popievke : op. 49 i 50 / u vienac spleo te za mužki sbor udesio Franjo Š. Kuhač. Impresum: [S.l. : s.n., 18–.]. Materijalni opis: 1 partitura (6 str.) ; …

1850 Pročitaj više →

Vidin (Bugarska)

Naslov: The Balkans, from near Widdin / J. Godfrey ; W. H. Bartlett. Impresum: [London : George Virtue, 1855.]. Materijalni opis: 1 grafika : nadorez ; otisak 184 x 125, list 270 x …

1855 Pročitaj više →

Njekoliko riečih o novoj bugarskoj književnosti / Ivan Kukuljević Sakcinski

Katolički list: crkveno-bogoslovni časopis, U Zagrebu, 1858., br. 17, str. 134-138

1858 Pročitaj više →

Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer i bugarski narod / Josip Bratulić U golemoj knjizi-spomenici Josip Juraj Strossmayer biskup bosanskođakovački i srijemski 1850-1900, koju je svome biskupu  posvetilo svećenstvo i povjereno mu stado, …

1859 Pročitaj više →

Regnum Slavorum … historia authore Mauro Orbini Ragusaeo abbate

Autor: Orbini, Mavro Naslov: Regnum Slavorum … historia authore Mauro Orbini Ragusaeo abbate Materijalni opis: 384 str. ; 38 x 24 cm Jezik: latinski • hrvatski Vrsta: rukopis, digitalizirana građa, …

1860 Pročitaj više →

Ideja o južnoslavenskom zbližavanju

U Hrvatskoj ideja o južnoslavenskom zbližavanju i jedinstvenom odražava se u trajnijem i živom interesu za sudbinu Bugara, njihov jezik i kulturu, te prerasta u težnju da se upozna bugarski …

1860 Pročitaj više →

Zbornik narodnih pjesama braće Miladinov

Posebnu pozornost Bugarima je posvećivao Josip Juraj Strossmayer nastojeći podići sloj domaće bugarske inteligencije. Već 1861. njegovim je nastojanjem tiskan Zbornik bugarskih narodnih pjesama braće Miladinovih koja sadrži 660 makedonskih i …

1861 Pročitaj više →

Franjo Rački – Povijest Bugarske

Interes za istočno pitanje i bugarsku problematiku uvelike se upleće u stvaralaštvo Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Eugena Kvaternika, Ante Starčevića, Petra Preradovića, Stanka Vraza i osobito u stvaralaštvo Franje Račkoga (Fužine, 25. …

1861 Pročitaj više →

Bugarske narodne pjesme braće Miladinov

Godine 1859. biskup Strossmayer predlaže Draganu Cankovu pomoć u aktiviranju bugarskog prosvjetnog i oslobodilačkog rada u Makedoniji. Vlastitim sredstvima u Zagrebu tiska Bugarske narodne pjesme braće Miladinov. Izvor slike: Bugari …

1861 Pročitaj više →

V. Perec pokreće časopis

Godine 1862. Hrvat V. Perec, odvjetnik iz Plovdiva, počinje objavljivati prvi bugarski pravni časopis Zakonovedec.

1862 Pročitaj više →

Školovanje bugarskih mladića u Zagrebu

Velik korak u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa učinjen je 1863, kada uz velikodušnu pomoć Strossmayera i Račkoga bugarski mladići počinju stizati na školovanje u Zagreb. Srdačan prijam na koji ti mladići …

1863 Pročitaj više →

Balkan (Zagreb. 1886), 15. travnja 1886.

15.travnja 1886. u listu Balkan objavljen je prikaz upravo objavljene knjige Bugarske pjesme koje je odabrao i preveo August Harambašić. Knjiga je objavljena u Zagrebu, nakladom Ivana Krajača. Pristup: Stare hrvatske novine

1866 Pročitaj više →

Hrvatska, to jest crtice iz zemljepisa…

Autor: Tomić, Janko Naslov: Hrvatska, to jest crtice iz zemljepisa Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Istre, Bosne, Hercegovine; s dodatkom Krajnske [!], Štajerske, Koruške, Goričke, Srbije, Bugarske i Crne Gore i napokon …

1869 Pročitaj više →

Bogomili i patareni

Autor: Rački, Franjo (25. 11. 1828.–13. 2. 1894.) Naslov: Bogomili i patareni Impresum: [U Zagrebu] : [s. n.], 1870 (u Zagrebu : Štamparija D. Albreht) Materijalni opis: 269 str. ; …

1870 Pročitaj više →

Borba Južnih Slovena za državnu neodvisnost u XI. vieku

Autor: Rački, Franjo (25. 11. 1828.–13. 2. 1894.) Naslov: Borba Južnih Slovena za državnu neodvisnost u XI. vieku Impresum: [Zagreb] : [s. n.], 1873 (u Zagrebu : D. Albrecht) Materijalni …

1873 Pročitaj više →

Vienac 1877.

Jedan od prvih poetskih tekstova preveden na hrvatski jezik jest pjesma Bugarska majka Ivana Vazova, koju nam donosi Vienac 1877. godine u prijevodu Augusta Šenoe. Hrvatski skladatelj Ivan pl. Zajc …

1877 Pročitaj više →

August Šenoa (1838. – 1881.)

Jedan od prvih poetskih tekstova preveden na hrvatski jezik jest pjesma Bugarska majka Ivana Vazova, koju nam donosi Vienac 1877. godine u prijevodu Augusta Šenoe. Hrvatski skladatelj Ivan pl. Zajc 1894. …

1877 Pročitaj više →

Treća etapa u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa : razdoblje od 1878. – 1918.

Oslobođenjem Bugarske počinje treća etapa u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa, koja se nastavlja do kraja Prvoga svjetskog rata i uključivanja Hrvatske u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, stvorene Versailleskim mirovnim …

1878 Pročitaj više →

Popularnost himne Lijepa naša u Bugarskoj

Hrvatska narodna himna Lijepa naša domovina u Bugarskoj je imala toliki utjecaj da su je Bugari prigrlili podmećući pod melodiju bugarski tekst. Izvor: H’rvatska muzika. Minalo i s’vremenost’ Ivana Kamburova; …

1878 Pročitaj više →

Bugarske narodne popievke

Autor: Kuhač, Franjo Ksaver (20.11.1834.–18.4.1911.) Naslov: Bugarske narodne popievke : op. 49 i 50 Impresum: [S. l. : s. n., 18–] Materijalni opis: 1 partitura (6 str.) ; 35 cm …

1880 Pročitaj više →

Državna tiskara u Sofiji

Hrvati iskazuju konkretnu pomoć i u stvaranju Državne tiskare u Sofiji. Od 1880. do 1916. hrvatski tiskari sa svojim obiteljima rade u Sofiji, a njihova udruga Hrvatska zadruga, koju vodi …

1880 Pročitaj više →

Franjo Ksaver Kuhač

  Franjo Ksaver Kuhač objavljuje bugarske pjesme u zbirci Južnoslovjenske narodne popievke (1881.). Izvor: Digitalizirana zagrebačka baština / Knjižnice grada Zagreba. “Povijesno pamćenje Bugara održava uspomenu na brojna imena istaknutih …

1881 Pročitaj više →

Bugarkinje / Silvije Strahimir Kranjčević

Naslov: Bugarkinje Silvija Strahimira Kranjčevića. Impresum: U Senju : M. Župan, 1885. (u Senju : M. Župan) Materijalni opis: VIII, 152 str. ; 22 cm. Autor: Kranjčević, Silvije Strahimir Napomena: …

1885 Pročitaj više →

Bugarkinje / Silvije Strahimir Kranjčević

Bugarsko je ime vezano uz najstarije hrvatske zabilježene epske pjesme – bugarštice. Iako se to ime pokušalo vezati  uz latinski riječ vulgaris, u značenju pučki, čini se da je riječ …

1885 Pročitaj više →

Bugarin / Fran Mažuranić

Crtica Bugarin Frana Mažuranića prvi put je tiskana u Vijencu (1885.), a zatim i dvije godine poslije u njegovoj knjizi Lišće. O kontekstu nastanka ove crtice pisao je Franjo Bučar …

1885 Pročitaj više →

Bugarske pjesme / preveo August Harambašić.

Naslov: Bugarske pjesme / preveo August Harambašić Impresum: Zagreb : Ivan Krajač, 1886 (u Zagrebu : David Starčević i drug) Materijalni opis: 92 str. ; 18 cm Jezik: hrvatski Vrsta: knjiga, …

1886 Pročitaj više →

Put u Carigrad / Adolfo Veber Tkalčević

Autor: Veber Tkalčević, Adolfo Naslov: Put u Carigrad : sa četrdset slika i tlorisom Carigrada / Adolfo Veber Impresum: Zagreb : Matica hrvatska, 1886. Materijalni opis: 239 str., [4] lista …

1886 Pročitaj više →

August Harambašić

August Harambašić (Donji Miholjac, 14. srpnja 1861. – Zagreb, 16. srpnja 1911.) prevodi s bugarskog i objavljuje zbirku Bugarske pjesme (1886). Pisao je pjesme, pjesničke pripovijesti, satire, libreta koja je uglazbio I. Zajc, feljtone te književne i kazališne kritike, šale …

1886 Pročitaj više →

Lišće: crtice Frana Mažuranića

Autor: Mažuranić, Fran (26. 03. 1859.–20. 10. 1928.) Naslov: Lišće Impresum: Zagreb : Tisak Dioničke tiskare, 1887. Materijalni opis: 80 str. ; 8* Jezik: hrvatski Vrsta: knjiga, knjiga (1835. – …

1887 Pročitaj više →

Acta Bulgariae ecclesiastica – Bugarske crkvene isprave od 1565. do 1779. godine

Djelo Bugarske crkvene isprave od 1565. do 1779. godine (Acta Bulgariae Ecclesiastica ab a. 1565. usque ad a. 1779, 1887) sadrži opsežnu građu koju je prikupio  Euzebije (krsno ime Martin) Fermendžin, …

1887 Pročitaj više →

Fran Mažuranić

Vladimir Fran Mažuranić (Novi Vinodolski, 26. ožujka 1859. – Berlin, 20. kolovoza 1928.). Svoju knjigu Lišće (1887.) započinje crticom Bugarin. BUGARIN Per aspera ad astra S Vasiljem Minčovom drugovao sam u Zagrebu i u Pragu. Nada sve je …

1887 Pročitaj više →

Bugarska u hrvatskim enciklopedijama

Godine 1887. Hrvatska enciklopedija donosi iscrpne leksikografske jedinice o Bugarima i Bugarskoj.

1887 Pročitaj više →

O članu u bugarskom jeziku / Ljubomir Miletić

Naslov: O članu u bugarskom jeziku : ovu je raspravu odobrilo povjerenstvo strogih ispita mudroslovnoga fakulteta na kr. hrv. sveučilištu Frane Josipa I. u Zagrebu / napisao Lj. Miletić. Impresum: Zagreb : …

1889 Pročitaj više →

Karta na B’lgarija s’ priležaščitjenej d’ržavi

Naslov: Karta na B’lgarija s’ priležaščitjenej d’ržavi / po najnovite Karti na Russkij i Avstrijskij Generalni ščabove s’stavil’ A.Krivošiev. Impresum: V’Plovdiv’ : Knižarnicata Hr.G.Danov’, [ca 1892.]. Materijalni opis: 1 zemljop. karta u 9 …

1892 Pročitaj više →

Bichromat kalija : (revizija osnih elemenata) / napisao G. Bončev

Bugarski prirodoslovac. Prirodoslovne nauke učio je na zagrebačkom sveučilištu, gdje je položio i doktorat. Disertacija mu je tiskana u Radu (Zagreb, 1893.) pod naslovom: Bichromat kalija. Revizija osnih elemenata. G. …

1893 Pročitaj više →

Slike iz obćega zemljopisa : Knjiga IV. / Ivan Hoić

Ivan Hoić (Samobor, 1. 8. 1850. – Zagreb, 31. 3. 1921.), hrvatski povjesničar i geograf, obuhvatio je i zemljopis Bugarske u svom djelu Slike iz obćega zemljopisa (1894.) u izdanju Matice hrvatske. …

1894 Pročitaj više →

Simeon Veliki: historijska tragedija u pet činova / Ante Tresić Pavičić

Autor: Tresić Pavičić, Ante (10. 7. 1867.–27. 10. 1949.) Naslov: Simeon Veliki : historijska tragedija u pet činova. Impresum: U Zagrebu : Matica hrvatska, 1897. (Zagreb : K. Albrecht (Jos. …

1897 Pročitaj više →

Pisma Ljubomira Miletića Vatroslavu Jagiću

U Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK sačuvana je korespondecija Vatroslava Jagića u kojoj se nalaze i pisma koja je Jagiću slao Ljubomir Miletić. Budući da je Miletićev osobni arhiv izgorio u …

1897 Pročitaj više →

Prijevodi djela Ivana Vazova

Ivan Minčov Vazov (bugarski: Иван Минчов Вазов, Sopot, 27. srpnja 1850. – Sofija, 22. rujna 1921.) bugarski pjesnik, romanopisac i dramatičar, često se spominje kao “patrijarh bugarske književnosti”. (Izvor: Wikipedija) Knjiga Ivana Vazova Pod jarmom objavljena je u Križevcima 1898. u prijevodu Frana …

1898 Pročitaj više →

Stjepan Jurinić (1855. – 1947.)

Jedan od glavnih generatora hrvatsko-bugarskih kulturnih veza tijekom trideset pet godina u Bugarskoj. Došavši godinu dana nakon tiskara, najprije radi kao gimnazijski profesor, potom kao prvi bugarski profesor zoologije na …

1900 Pročitaj više →

Slike iz slavenske povijesti Vjekoslava Klaića

Vjekoslav Klaić u djelu Slike iz slavenske povijesti (Zagreb : Matica hrvatska, 1903. Str. 27-58) donosi poglavlje o bugarskoj povijesti pod naslovom: Simeon Veliki, car bugarski : (893. – 927.). …

1903 Pročitaj više →

Put: Beograd-Sofija-Carigrad / Marijan Alković

Autor: Alković, Marijan Naslov: Put: Beograd-Sofija-Carigrad Impresum: [S. l.] : [s. n.], 1911 (Sarajevo : Vogler i dr.) Materijalni opis: 235 str. ; 24 cm Jezik: hrvatski Vrsta: knjiga, knjiga …

1911 Pročitaj više →

Prva bugarska simfonija Nikole Atanasova

Nikola Atanasov (1886.-1969.), zagrebački student, za svoj diplomski rad skladao je Simfoniju br. 1 u g-molu što je ujedno prva bugarska simfonija. Prema podacima Stefanke Georgieve Atanasov je i godinu …

1912 Pročitaj više →

Zgode i nezgode šegrta Hlapića

Ivana Brlić-Mažuranić (1874.- 1938.), antologijska hrvatska spisateljica, 1913. godine objavila je svoj roman za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića u kojem je glavni lik šegrt Hlapić. Poznato je da je …

1913 Pročitaj više →

Königreich Bulgarien und die zentralen Balkanländer zwischen Adria u. Pontus

Naslov: Königreich Bulgarien und die zentralen Balkanländer zwischen Adria u. Pontus / Kartolith. Anst. v. Th. Bannwarth ; bearbeitet von Karl Peucker. Impresum: Wien : Verlag von Artaria & Co., 1913. Materijalni …

1913 Pročitaj više →

Stjepan Radić – Obnovljena Bugarska

Stjepan Radić, vođa Hrvatske seljačke stranke, posjećuje Bugarsku 1911. godine, a 1917. tiska svoju knjigu Obnovljena Bugarska u kojoj razvija tezu da su od svih Slavena Hrvatima najbliskiji Bugari, te …

1917 Pročitaj više →

Četvrta etapa u bugarsko-hrvatskim odnosima : suradnja prije Drugoga svjetskog rata

Nakon svršetka rata i stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (prosinac 1918.) postignuta bliskost u nacionalno-političkim odnosima dvaju naroda postupno kopni. Kulturne i znanstvene veze nisu više tako žive, a …

1918 Pročitaj više →

Sestre milosrdnice

Časne sestre Milosrdnice iz Zagreba osnivale su po Bugarskoj podružnice sa školama na bugarskom i njemačkom jeziku te sudjelovale u bolničkom radu. Za gradnju bolnice u Plovdivu 1922. prosile su …

1922 Pročitaj više →

Predsjednik Vegetarskog društva u Zagrebu dr. Ivo Hengster u posjeti bugarskim vegetarijancima / Krešimir Belošević

Hrvate i Bugare povezuju različite povijesne stvarnosti. Jedna od ovakvih stvarnosti je svakako i zajednička vegetarijanska prošlost. Prva vegetarijanska društva javljaju se i u Bugarskoj i u Hrvatskoj dvadesetih godina …

1923 Pročitaj više →

Pri bugarskih vrtih / Dragutin Domjanić

Zdence s kotačom zelenim, Jalše nad krovom slamnatim, Nebo do mutnih daljinah, Z mesecom tenkim i zlatim. V travi, kak sedoj od mraza, Potok još komaj da teče. Pokoj poljane …

1929 Pročitaj više →

Susret / Ivan Vazov

Naslov: Žena angjeo / Karlo Hausler. Hanumica / Verka Ilijić. Živili-bili / Leonid N. Andrejev ; preveo V. Mirosavljević. Djevojčica s igračkom : (pripovijest o mojoj sudbini) / Sigrid Undest …

1930 Pročitaj više →

Časopis Sveta Cecilija 27,4,(1933)

Časopis Sveta Cecilija u brojevima 3 i 4(1933) donosi opsežan rad Muzika i njezin razvoj u Bugarskoj K. Manojlovića. Pristup: Stari hrvatski časopisi

1933 Pročitaj više →

Peta etapa u bugarsko-hrvatskim odnosima : ekonomske i kulturne veze tijekom 2. svjetskog rata

Stvaranje Nezavisne Države Hrvatske (NDH) u travnju 1941. silno aktivira bugarsko-hrvatske odnose i obilježava početak pete etape njihova razvoja, obilježene vrlo dobrim savezničkim odnosima. Veleposlanstvo Nezavisne Države Hrvatske u Sofiji …

1941 Pročitaj više →

Bugarka / Ivan Vazov

Godine 1941., pod uredništvom Jakše Sedmaka, objavljena je zbirka novela koja u trećem dijelu sadrži i novelu Bugarka Ivana Vazova. Naslov: Novele : 3 / uređuje Jakša Sedmak Impresum: Zagreb : …

1941 Pročitaj više →

Šesta etapa u bugarsko-hrvatskim odnosima : suradnja nakon Drugoga svjetskog rata

Kraj Drugoga svjetskog rata (1945) donosi krah za NDH i označava početak šeste etape u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa. Politička situacija nakon kraja rata negativno utječe na bugarsko-hrvatske veze. Budući da …

1945 Pročitaj više →

Suradnja Bugarske akademije nauka i HAZU

Početak aktivne suradnje hrvatskih i bugarskih povjesničara započinje krajem osamdesetih godina dolaskom u Zagreb bugarske povjesničarke Rumjane Božilove iz Instituta za balkanistiku Bugarske akademije znanosti. Na svojem prvom istraživanju u …

1988 Pročitaj više →

Sedma etapa u bugarsko-hrvatskim odnosima : suradnja Republike Bugarske i Republike Hrvatske

Korjenite promjene koje su nastupile u Istočnoj Europi označile su početak nove, sedme etape u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa. Bugarski intelektualci i cijelo bugarsko društvo diglo se u zaštitu interesa hrvatskog …

1990 Pročitaj više →

Sportske poveznice

Sportsku suradnju Bugara i Hrvata započela su bugarsko sportsko društvo Junak i hrvatski Sokol s osobitom ulogom Franje Bučara.  U Digitaliziranoj baštini Knjižnica grada Zagreba dostupan je Spomen spis I. hrvatskog svesokolskog sleta u Zagrebu 2.- 3. rujna …

2000 Pročitaj više →

Bugarski studenti u Zagrebu do Prvog svjetskog rata / Tihana Luetić

Dolazak bugarskih studenata na studij u Zagreb bio je uvjetovan mnogim faktorima, ali prije svega treba istaknuti prisne veze dvaju naroda tijekom povijesti, naročito u drugoj polovici 19. stoljeća, njihovu …

2015 Pročitaj više →

Hrvatske drame inspirirane bugarskom poviješću

U hrvatskoj dramskoj literaturi posebno je bio zanimljiv tragičan lik bugarskoga cara Simeona i cara Samuila. Tragediju o caru Samuilu napisao je I. Kiseljak (1820-1896), Samuil car bugarski, žalostna igra …

2015 Pročitaj više →

Studenti – značajna imena

Od značajnijih Strossmayerovih stipendista valja izdvojiti povjesničara Svetislava Milarova koji je na hrvatskom jeziku objavio Uspomene iz carigradske tamnice, Iz uspomena jednog političkog patnika i Gdjehad čauš; utemeljitelja bugarske geologije Georgija …

2015 Pročitaj više →

Slikari

2015 Pročitaj više →

Glumci i redatelji

2015 Pročitaj više →

Izbor slika iz Doma i svieta

2015 Pročitaj više →

Podaci o bugarskim studentima

Što se tiče njihove strukture, po svom socijalnom porijeklu većina njih pripadala je građanskom trgovačko-obrtničkom sloju. Bugarska država dijelila je i stipendije za školovanje u inozemstvu: po broju podijeljenih stipendija …

2015 Pročitaj više →

Po povratku u domovinu

Dio bivših zagrebačkih studenata postao je, po povratku u Bugarsku, sastavni dio tamošnje društvene elite, bilo da su bili uključeni u politički život, bilo da su napredovali do karijere sveučilišnih …

2015 Pročitaj više →

Zanimljivosti

Do 1914. na Glazbenom zavodu učilo je 50 bugarskih učenika. U Križevce, na šumarski odsjek Gospodarskoga učilišta bugarski đaci počinju dolaziti 1870., gdje naukovanje završava 50 učenika. Na učiteljskoj školi …

2015 Pročitaj više →

Svetislav Milarov (1850. – 1892.)

SVETISLAV MILAROV (1850. – 1892.) pisac, povjesničar, publicist, javna ličnost i diplomat. U Zagreb na školovanje stiže među prvim učenicima, 1862. godine, zajedno sa još sedam bugarskih đaka. Srednju školu …

2015 Pročitaj više →

Georgi Zlatarski (1854. – 1909.)

GEORGI ZLATARSKI (1854. – 1909.) utemeljitelj je bugarske geološke znanosti, rektor Sofijskog sveučilišta u dva mandata (1897./98. i 1901./02.), redoviti član Bugarskog književnog društva, te osnivač i prvi predsjednik Bugarskog …

2015 Pročitaj više →

Mihail Konstantin Sarafov (1854. – 1924.)

MIHAIL KONSTANTIN SARAFOV (1854. – 1924.) istaknuti bugarski revolucionar, političar, pedagog, diplomat, završio je gimnaziju u Zagrebu. Nakon oslobođenja Bugarske bio je ministar javnog obrazovanja i ministar financija, te ministar …

2015 Pročitaj više →

Nikola Lazarov Nenov (1855. – 1944.)

NIKOLA LAZAROV NENOV (1855. – 1944.) istaknuti bugarski revolucionar, političar, pedagog i diplomat završio je gimnaziju u Zagrebu (1875). te diplomirao 1882. na Filozofsko-filološkom fakultetu u Zagrebu. Bio je predsjednikom …

2015 Pročitaj više →

Spas Vacov (1856. – 1928.)

SPAS VACOV (1856. – 1928.) „otac vremenske prognoze u Bugarskoj“, osnivač je meteorologije i seizmologije u Bugarskoj. Nakon završene gimnazije u Zagrebu diplomirao je iz fizike i matematike na Zagrebačkom …

2015 Pročitaj više →

Hristo Minčev Belčev (1857. – 1891.)

HRISTO MINČEV BELČEV (1857. – 1891.) završio je srednju školu u Zgrebu (1872.-1876.), gdje je objavio stihove na hrvatskom jeziku u časopisu Vijenac. Studirao je na Zagrebačkom sveučilištu, potom diplomirao …

2015 Pročitaj više →

Ilija Milarov (1859. – 1948.)

ILIJA MILAROV (1859. – 1948.) utemeljitelj Narodnog kazališta u Sofiji kojim je upravljao od 1904. do1907. godine. Bio je pravnik, pisac, publicist, kazališni djelatnik, a radio je i kao sudac, …

2015 Pročitaj više →

Nikola Atanasov (1886.-1969.)

NIKOLA ATANASOV (1886.-1969.) bugarski je skladatelj koji je glazbu studirao na školi Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu kod velikih hrvatskih skladatelja i glazbenih pedagoga Franje Dugana, Vjekoslava Rosenberga-Ružića, Ćirila Juneka …

2015 Pročitaj više →

Suradnja Bugarske akademije nauka i Hrvatske akademije znanosti na projektu Hrvatsko-bugarski odnosi kroz povijest

Početak aktivne suradnje hrvatskih i bugarskih povjesničara započinje krajem osamdesetih godina dolaskom u Zagreb bugarske povjesničarke Rumjane Božilove iz Instituta za balkanistiku Bugarske akademije znanosti. Na svojem prvom istraživanju u …

2015 Pročitaj više →

Fran Gundrum Oriovčanin (1856. – 1919.)

Fran Gundrum Oriovčanin (1856. – 1919.) hrvatski liječnik i kulturni djelatnik, enciklopedist široke kulture i znanja, putopisac i književnik, prevoditelj s bugarskoga. Živio je i radio kao liječnik u Bugarskoj …

2015 Pročitaj više →

Ljudevit Krajačić (1882. – 1970.)

Ljudevit Krajačić (1882. – 1970.) hrvatski pedagog i dječji pisac, među prvima je radio na popularizaciji bugarskih dječjih pisaca, uređujući mnoga izdanja dječje književnosti i dječje časopise. U časopisu Smilje, …

2015 Pročitaj više →

Ivan Esih (1898. – 1966.)

Ivan Esih (1898. – 1966.) hrvatski publicist, pisac, leksikograf i prevoditelj. Studirao slavistiku, filozofiju i njemački jezik u Pragu i Zagrebu. Radio kao bibliotekar i arhivist, a potom i znanstveni …

2015 Pročitaj više →

Joza Živković (1906. – 1966.)

Joza Živković (1906. – 1966.) bio je autor brojnih tekstova o književnim i kulturnim događajima u Bugarskoj, pisac za djecu i prevoditelj. Pisao je o bugarsko-hrvatskim književnim i kulturnim vezama …

2015 Pročitaj više →

Ivo Balentović (1913. – 2001.)

Ivo Balentović (1913. – 2001.) iza sebe je ostavio tridesetak knjiga, ponajviše pripovjedne proze, zatim pjesama, putopisa, rasprava i ogleda, ali i prijevode mnogih djela bugarskih pisaca. Tijekom drugog svjetskog …

2015 Pročitaj više →

Leo Držić (1910. – 1986)

Leo Držić hrvatski prevoditelj i prozaik (1910. – 1986). Prevodio s engleskoga, njemačkoga, francuskoga i bugarskoga. Jedan je od osnivača Društva hrvatskih književnih prevoditelja (1952). Prijevodi: Marčevski, Marko. Bugarske narodne …

2015 Pročitaj više →

Vesna Parun (1922. – 2010.)

Vesna Parun (1922. – 2010.) Poznanstvo s dvoje bugarskih književnika Radojem Ralinom i Blagom Dimitrovom na Omladinskoj radoj akciji na kojoj je kao studentica filozofije sudjelovala 1947. u izgradnji pruge …

2015 Pročitaj više →

Dragutin Tadijanović (1905. – 2007.)

Dragutin Tadijanović (1905. – 2007.) Bliskost Tadijanovićeva s Bugarskom počinje 1933. g. kada se na svjetskom kongresu PEN kluba u Dubrovniku upoznaje s bugarskim književnicima: Elisavetom Bagrjanom, Dorom Gabe, Aleksandrom …

2015 Pročitaj više →

Ostali prevoditelji

S bugarskog su prevodili još Pavao Rakoš, August Harambašić (Bugarske narodne pjesme, drama Apoštol Ilije Milarova), Nevenka Košutić – Brozović, Dalibor Brozović (Nikolaj Liliev, Teodor Trajanov, Kiril Hristov), Josip Velebit …

2015 Pročitaj više →

H’rvatska muzika. Minalo i s’vremenost’ Ivana Kamburova / Sanja Majer-Bobetko

Povijest hrvatske glazbene historiografije bilježi rijetke priloge inozemnih autora, a još su i danas nehrvatski autori, koji su pokazali zanimanje za hrvatsku glazbenu povijest, zaista malobrojni. Stoga se svaki takav …

2015 Pročitaj više →

Bugarski pjevači na hrvatskoj opernoj sceni

Bez bugarskih pjevača hrvatska operna scena bila bi znatno siromašnija, pogotovo nakon Drugog svjetskog rata. Dolazili su kao izgrađeni umjetnici, dobro školovani, široke glazbene i opće kulture te su znatno …

2015 Pročitaj više →

O virtualnoj izložbi

Virtualna izložba Jezik sveti mojih djedova izrađivana je usporedo s pripremom izložbe u prostoru NSK, ali nakon njezina završetka zbog pripreme i organizacije opsežnog slikovnog i tekstovnog materijala te ishođenja …

2016 Pročitaj više →

Bugarski vrtlari u Hrvatskoj

“Koji su i tko su ti diplomati bez diplomatskih putovnica, koji su proširili bugarsku slavu još prije uskrsnuća Bugarske države nakon Oslobođenja 1878. g.?” (Georgi Irinkov, bivši predsjednik Društva Bugara u …

2016 Pročitaj više →

Risto Nestoroff kao zbiljski okvir književnom liku Šegrta Hlapića u hrvatsko-bugarskom kontekstu

Ivana Brlić-Mažuranić (1874.- 1938.), antologijska hrvatska spisateljica, 1913. godine objavila je svoj roman za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića u kojem je glavni lik šegrt Hlapić. Poznato je da je …

2016 Pročitaj više →

Bugarski vrtlari Totjo Mihov i Radi Siromahov

Fotografija iz osobnog fonda Diane Glasnove. Sva prava pridržana.

2016 Pročitaj više →

Obitelj Petka i Ladislave Dijankov (Ladislava drži posudu na vagi) na tržnici na Kvaternikovom trgu

Fotografija iz osobnog fonda Diane Glasnove. Sva prava pridržana.

2016 Pročitaj više →

Bugarski vrtlari i njihove supruge u Zagrebu

S lijeva na desno u gornjem redu stoji peti po redu Jakim Nešev; u donjem redu sjedi osmi po redu s lijeva na desno Penko Radionov. Fotografija iz osobnog fonda Diane …

2016 Pročitaj više →

Ima negdje pod zarđalim sjenama Trakije… (izložbeni pano)

Ima negdje pod zarđalim sjenama Trakije : bugarske teme u hrvatskoj književnosti

2016 Pročitaj više →

Nikola Čatalov u svom vrtu (oko 1948. g.)

Fotografija iz osobnog fonda Diane Glasnove. Sva prava pridržana.

2016 Pročitaj više →

Katalog izložbe

Naslov: Jezik sveti mojih djedova : hrvatsko-bugarske usporednice : katalog izložbe : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 26. listopada do 3. studenoga 2015. / [fotografije Darko Čižmek … [et al.] …

2016 Pročitaj više →

Obitelj Pejačević

Bugarsko – hrvatska grofovska obitelj Pejačević vuče svoje porijeklo od hrvatskih plemića iz Bosne Parčević – Knežević, potomaka bosanskog kralja Stjepana Dabiše, koji su zbog prodora Turaka, izgubivši posjede u …

2016 Pročitaj više →

Temati o Bugarskoj u časopisima

Hrvatski krugoval, god. III., broj 4, Zagreb 1943. Obnovljena Hrvatska revija u broju 3 iz 2007. donosi pod naslovom Bugarska – nova članica Europske unije birane tekstove Marijane Stamove, Ivana …

2016 Pročitaj više →

Popis putopisa

1. Iter Buda Hadrianopolim Šibenčanin Antun Vrančić (1504.–1573.) putovanje iz Budima u Drinopolje. 2. Ruđer Bošković. Dnevnik putovanja iz Carigrada u Poljsku 1762.; (prevela s talijanskoga Marija Katalinić, pogovor Ladislav Žimbrek), …

2016 Pročitaj više →

Bugarski vrtovi (bugarije)

Bugarski vrtovi znani kao bugarije po Hrvatskoj i Zagrebu ili Bolgárkert u Mađarskoj, povrtnjaci su koje su držali i obrađivali na periferijama većih gradova u Austro-Ugarskoj doseljenici iz Bugarske. Opširnije: Wikipedija

2016 Pročitaj više →

O bugarskim vrtlarima u starim novinama

Narodne novine (Zagreb. 1861), 30. srpnja 1890., slika 3 Karlovački glasnik (Karlovac, 1899), 14. ožujka 1903.

2016 Pročitaj više →

Bugarsko-hrvatske glazbene veze: iz ostavštine Ivana pl. Zajca u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu / Tatjana Mihalić

Bugarska je glazbena javnost koncem 19. i početkom 20. stoljeća bila prilično dobro upoznata s hrvatskim glazbenim repertoarom. U tom kontekstu navode se primjeri popularnosti hrvatske himne Lijepa naša među …

2016 Pročitaj više →

Redovni i dopisni članovi HAZU

Redovni i dopisni članovi HAZU koji su studirali na Sveučilištu u Zagrebu: prof. Stefan Bobčev, pravnik, redovni član prof. Vasil Zlatarski, povjesničar, dopisni član prof. Georgi Zlatarski – geolog, dopisni …

2016 Pročitaj više →

Profesori Sofijskog sveučilišta Sv. Kliment Ohridski koji su učili na Sveučilištu u Zagrebu

prof. Dimitar Balarev – student kemije u Sofiji, nakon zatvaranja Sofijskog sveučilišta 1907. nastavlja studij u Zagrebu, gdje je i postao doktor filozofije 1908. prof. Georgi Bončev – studira prirodne …

2016 Pročitaj više →

Bugari u Hrvatskoj danas

Bugari u Hrvatskoj naziv je mrežne stranice Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Stranicu uređuje predstavnik Bugarske manjine grada Zagreba, gospodin Raško Ivanov. U sklopu stranice dostupni su brojni sadržaji koji omogućuju …

2016 Pročitaj više →

O Bugarskoj danas

Hrvatska enciklopedija: Bugarska ; Bugari ; Bugarski jezik

2016 Pročitaj više →

Bugarska dječja književnost u hrvatskim prijevodima / Ksenija Banović

„Polica s knjigama iz djetinjstva odgovorna je za ostatak života.“ Osip Mandeljštajm Koliko znamo o bugarskoj dječjoj književnosti danas? S obzirom na činjenicu da su zadnji prijevodi bugarske dječje književnosti uvršteni …

2016 Pročitaj više →

Izložbeni panoi

Uz izloženu građu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, važan dio izložbe činili su i panoi koje su pripremile Ksenija Banović i Sonja Martinović.

2016 Pročitaj više →

O izložbi – vijest s portala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, 27.10.2015.

Otvorena izložba „Jezik sveti mojih djedova: hrvatsko-bugarske usporednice“ Izložba nazvana Jezik sveti mojih djedova: hrvatsko-bugarske usporednice otvorena je 26. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a posjetitelji će …

2016 Pročitaj više →

Ljubomir Miletič (1863. – 1937.) / Ana Vasung

Ljubomir Miletič jedan je od utemeljitelja slavenske filologije i suosnivača Sofijskog sveučilišta. Doktorirao je na Zagrebačkom sveučilištu (1889) temom Član u bugarskom jeziku, odmah nakon Tome Maretića, Ivana Broza i …

2016 Pročitaj više →

Bugari na Kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima

POPIS SLUŠATELJA IZ BUGARSKE NA KR. GOSPODARSKOM I ŠUMARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA   Imenik slušatelja od god. 1860./61. do 1884./5. Anastasov Spas , Samokov u Bugarskoj  1872., šumar Bojadjijev Ivan, …

2016 Pročitaj više →

Bugari u Hrvatskoj

Tekst Kako se i kada formirala bugarska manjina u Hrvatskoj pročitajte na stranici: Bugari u Hrvatskoj

2016 Pročitaj više →

Klotilda Cvitešić Kreneis

Ravnateljica ženske gimnazije u Sofiji, dok ženskih gimnazija u Zagrebu nije još ni bilo, od 1880. godine profesionalno je i duhovno bogatila stotine mladih Bugarkinja. Na njezinu inicijativu otvara se …

2016 Pročitaj više →

Vesna Parun (1922. – 2010.)

Vesna Parun (Zlarin, 10. travnja 1922. − Stubičke Toplice, 25. listopada 2010.), hrvatska pjesnikinja i prevoditeljica. Poznanstvo s bugarskim književnicima Radojem Ralinom i Blagom Dimitrovom zauvijek je vezalo našu veliku …

2016 Pročitaj više →

Todor Mazarov u Zagrebu

Jutarnji list od 14. lipnja 1938. donosi vijest o dolasku prvog tenora bečke opere Todora Mazarova u Zagreb. Gostovao je u Zagrebu nastupom u Aidi s proslavljenom hrvatskom umjetnicom Zinkom Kunc-Milanov.

2016 Pročitaj više →

Ivan Vazov u starim hrvatskim novinama

Dom i sviet, 1. veljače 1917. Dom i sviet 1. siječnja 1922. Hrvatska zastava, 14. prosinca 1905. Banovac (1888), 24. prosinca 1904. Nezavisnost (Bjelovar), 25. srpnja 1914. Novosti (Jugoslavenska štampa) 15. prosinca 1914.

2016 Pročitaj više →

“Blgarsko knižovno družestvo” (Zatočnik, 1870.)

Zatočnik, 2. prosinca 1870.

2016 Pročitaj više →

Zgode i nezgode šegrta Hlapića / Ivana Brlić-Mažuranić

Naslov: Zgode i nezgode šegrta Hlapića / Ivana Brlić-Mažuranić ; ilustracije i slike na omotu izradio Vladimir Kirin Impresum: Zagreb : izd. Knjižara Radoslava Horvata, [prije 1941.]. Materijalni opis: 98 str. : ilustr. …

2016 Pročitaj više →

Blgarska davorija / Ivan pl. Zajc

2016 Pročitaj više →

Prilog bibliografiji bugarsko-hrvatskih odnosa / Stjepan Sučić

1. Ljetopis popa Dukljanina (XXXIII Samuel, XXXVI. Vladimir i Kosara) Latinski tekst s hrvatskim prijevodom i Hrvatska kronika (priredio, napisao uvod i komentar dr. Vladimir Mošin, prijevod latinske redakcije Stjepan …

2016 Pročitaj više →

Otvorenje izložbe – Trio Zorja

Otvorenje izložbe Jezik sveti mojih djedova obogatio je izvedbom bugarskih napjeva trio Zorja.     Fotografije s otvorenja izložbe (fotograf Renata Breka, © Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu)  Bugarsku narodnu pjesmu Izgreala e …

2016 Pročitaj više →

Bugarska i Bugari // Danica horvatska, slavonska i dalmatinska, Zagreb, 4. veljače 1843., tečaj 9, br. 5, str. 18-20

Bugarska i Bugari // Danica horvatska, slavonska i dalmatinska, Zagreb, 4. veljače 1843., tečaj 9, br. 5, str. 18-20 Pristup: Stare hrvatske novine, str. 18, 19, 20

2016 Pročitaj više →

Otvorenje izložbe – galerija fotografija

2016 Pročitaj više →

Osman / Ivan Gundulić

Naslov: Osman : spievaonie Gosp. Giua Frana Gundulichia, vlastelina Dubrovackoga, pripisan po Stiepu Vize Valovichia. Impresum: Mieseza Marza godiscta 1689. Materijalni opis: 220 listova ; 8*.     Autor: Gundulić, Ivan (8.1.1589.–8.12.1638.) Signatura: R 4.109 …

2016 Pročitaj više →

Bugarski slikari u Hrvatskoj

2016 Pročitaj više →

Rumjana Božilova

Rumjana Božilova, jedan od glavnih generatora bugarsko – hrvatskih kulturnih odnosa, makar u mirovini,  i dalje crpi energiju za znanstveno djelovanje, a plodove svojeg dugogodišnjeg rada na hrvatsko-bugarskim vezama zasigurno …

2016 Pročitaj više →

O izložbi – tekst iz Kataloga izložbe

Izložbenim postavom i katalogom Jezik sveti mojih djedova: hrvatsko-bugarske usporednice Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, u suradnji s Veleposlanstvom Bugarske u Republici Hrvatskoj, izborom najrelevantnijih bibliografskih izvora podsjeća na hrvatsko-bugarske …

2016 Pročitaj više →

Rumjana Božilova

2017 Pročitaj više →