Prve hrvatske putopise o Bugarskoj pišu između 16. i 20. stoljeća hrvatski diplomati u kraljevskoj službi, među kojima su Feliks Petančić i Antun Vrančić. Jedan od najvažnijih i danas najistaknutijih …
1522 Pročitaj više →
Putopisi Feliksa Petančića
Feliks Petančić (latinizirano Felix Brutus Petancius, de Petanciis, Ragusinus Dalmata), hrvatski diplomat, povijesni pisac i minijaturist (Dubrovnik, oko 1455 – ?, nakon 1517) je nezaobilazno ime u proučavanju Balkanskog poluotoka. O njegovim putopisima i o djelima drugih autora …
1522 Pročitaj više →
Putopis Bartula Jurjevića
Bartol Jurjević (oko 1506 – oko 1566) iz Male Mlake kraj Zagreba. U svoje je djelo O patnji kršćana koji žive pod Turcima, kako zarobljenika tako i onih koji im plaćaju …
1544 Pročitaj više →
Putopis Antuna Vrančića
Antun Vrančić opisao je svoje putovanje u djelu Iter Buda Hadrianopolim (Putovanje iz Budima u Drinopolje). Bio je to opis diplomata koji je svijet promatrao iz perspektive omogućene visokom i osobito značajnom …
1553 Pročitaj više →Juraj Križanić
Juraj Križanić (Obrh, malo naselje kraj Lipnika, kod Ribnika, između 1617. i 1619. — Beč, 12. rujna 1683.), hrvatski pisac, jezikoslovac, političar te zagovornik slavenskog jedinstva) svoje je velike političke i ekumenske osnove gradio na temeljitom poznavanju života i običaja, političkih …
1652 Pročitaj više →
Gundulićev Osman
U Gundulićevu Osmanu opjevane su bugarske rijeke i gore. Uz cara i kraljeve, vojvode, vojske i poklisare pjesnik je opjevao Martov stan na Staroj planini i Orfeja koji vrh Marice …
1689 Pročitaj više →
Ruđer Bošković
Ruđer Bošković putovao je diljem Europe – krajem 1758. godine krenuo je s markizom Romagnolijem na put po Italiji i Francuskoj, zatim nastavlja sam u Belgiju i Englesku, potom u Nizozemsku, …
1774 Pročitaj više →
Pripovesti Ivana Kukuljevića Sakcinskoga
Interes za istočno pitanje i bugarsku problematiku uvelike se upleće i u stvaralaštvo Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Kukuljević Sakcinski, Ivan. Pripovĕsti Ivana Kukuljevića Sakcinskoga. U Zagrebu: Tiskom kr. Priv. Ilir. Nar. …
1842 Pročitaj više →
Narodne pesne bugarske / Stanko Vraz
Stanko Vraz, kao urednik u Kolu, 1847. objavljuje obilje etnografskih tekstova o „životu narodnom“ slavenskih naroda, među kojima i 33 narodne bugarske pjesme, uz zanimljivu napomenu o sakupljačima, bugarskom jeziku, …
1847 Pročitaj više →
Bugarske narodne pjesme braće Miladinov
Godine 1859. biskup Strossmayer predlaže Draganu Cankovu pomoć u aktiviranju bugarskog prosvjetnog i oslobodilačkog rada u Makedoniji. Vlastitim sredstvima u Zagrebu tiska Bugarske narodne pjesme braće Miladinov. Izvor slike: Bugari …
1861 Pročitaj više →
Hrvatska, to jest crtice iz zemljepisa…
Autor: Tomić, Janko Naslov: Hrvatska, to jest crtice iz zemljepisa Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Istre, Bosne, Hercegovine; s dodatkom Krajnske [!], Štajerske, Koruške, Goričke, Srbije, Bugarske i Crne Gore i napokon …
1869 Pročitaj više →
August Šenoa (1838. – 1881.)
Jedan od prvih poetskih tekstova preveden na hrvatski jezik jest pjesma Bugarska majka Ivana Vazova, koju nam donosi Vienac 1877. godine u prijevodu Augusta Šenoe. Hrvatski skladatelj Ivan pl. Zajc 1894. …
1877 Pročitaj više →
Popularnost himne Lijepa naša u Bugarskoj
Hrvatska narodna himna Lijepa naša domovina u Bugarskoj je imala toliki utjecaj da su je Bugari prigrlili podmećući pod melodiju bugarski tekst. Izvor: H’rvatska muzika. Minalo i s’vremenost’ Ivana Kamburova; …
1878 Pročitaj više →
Franjo Ksaver Kuhač
Franjo Ksaver Kuhač objavljuje bugarske pjesme u zbirci Južnoslovjenske narodne popievke (1881.). Izvor: Digitalizirana zagrebačka baština / Knjižnice grada Zagreba. “Povijesno pamćenje Bugara održava uspomenu na brojna imena istaknutih …
1881 Pročitaj više →
Bugarkinje / Silvije Strahimir Kranjčević
Bugarsko je ime vezano uz najstarije hrvatske zabilježene epske pjesme – bugarštice. Iako se to ime pokušalo vezati uz latinski riječ vulgaris, u značenju pučki, čini se da je riječ …
1885 Pročitaj više →
August Harambašić
August Harambašić (Donji Miholjac, 14. srpnja 1861. – Zagreb, 16. srpnja 1911.) prevodi s bugarskog i objavljuje zbirku Bugarske pjesme (1886). Pisao je pjesme, pjesničke pripovijesti, satire, libreta koja je uglazbio I. Zajc, feljtone te književne i kazališne kritike, šale …
1886 Pročitaj više →
Fran Mažuranić
Vladimir Fran Mažuranić (Novi Vinodolski, 26. ožujka 1859. – Berlin, 20. kolovoza 1928.). Svoju knjigu Lišće (1887.) započinje crticom Bugarin. BUGARIN Per aspera ad astra S Vasiljem Minčovom drugovao sam u Zagrebu i u Pragu. Nada sve je …
1887 Pročitaj više →
Prijevodi djela Ivana Vazova
Ivan Minčov Vazov (bugarski: Иван Минчов Вазов, Sopot, 27. srpnja 1850. – Sofija, 22. rujna 1921.) bugarski pjesnik, romanopisac i dramatičar, često se spominje kao “patrijarh bugarske književnosti”. (Izvor: Wikipedija) Knjiga Ivana Vazova Pod jarmom objavljena je u Križevcima 1898. u prijevodu Frana …
1898 Pročitaj više →
Prva bugarska simfonija Nikole Atanasova
Nikola Atanasov (1886.-1969.), zagrebački student, za svoj diplomski rad skladao je Simfoniju br. 1 u g-molu što je ujedno prva bugarska simfonija. Prema podacima Stefanke Georgieve Atanasov je i godinu …
1912 Pročitaj više →
Hrvatske drame inspirirane bugarskom poviješću
U hrvatskoj dramskoj literaturi posebno je bio zanimljiv tragičan lik bugarskoga cara Simeona i cara Samuila. Tragediju o caru Samuilu napisao je I. Kiseljak (1820-1896), Samuil car bugarski, žalostna igra …
2015 Pročitaj više →
Fran Gundrum Oriovčanin (1856. – 1919.)
Fran Gundrum Oriovčanin (1856. – 1919.) hrvatski liječnik i kulturni djelatnik, enciklopedist široke kulture i znanja, putopisac i književnik, prevoditelj s bugarskoga. Živio je i radio kao liječnik u Bugarskoj …
2015 Pročitaj više →Ljudevit Krajačić (1882. – 1970.)
Ljudevit Krajačić (1882. – 1970.) hrvatski pedagog i dječji pisac, među prvima je radio na popularizaciji bugarskih dječjih pisaca, uređujući mnoga izdanja dječje književnosti i dječje časopise. U časopisu Smilje, …
2015 Pročitaj više →
Ivan Esih (1898. – 1966.)
Ivan Esih (1898. – 1966.) hrvatski publicist, pisac, leksikograf i prevoditelj. Studirao slavistiku, filozofiju i njemački jezik u Pragu i Zagrebu. Radio kao bibliotekar i arhivist, a potom i znanstveni …
2015 Pročitaj više →Joza Živković (1906. – 1966.)
Joza Živković (1906. – 1966.) bio je autor brojnih tekstova o književnim i kulturnim događajima u Bugarskoj, pisac za djecu i prevoditelj. Pisao je o bugarsko-hrvatskim književnim i kulturnim vezama …
2015 Pročitaj više →Ivo Balentović (1913. – 2001.)
Ivo Balentović (1913. – 2001.) iza sebe je ostavio tridesetak knjiga, ponajviše pripovjedne proze, zatim pjesama, putopisa, rasprava i ogleda, ali i prijevode mnogih djela bugarskih pisaca. Tijekom drugog svjetskog …
2015 Pročitaj više →Leo Držić (1910. – 1986)
Leo Držić hrvatski prevoditelj i prozaik (1910. – 1986). Prevodio s engleskoga, njemačkoga, francuskoga i bugarskoga. Jedan je od osnivača Društva hrvatskih književnih prevoditelja (1952). Prijevodi: Marčevski, Marko. Bugarske narodne …
2015 Pročitaj više →
Vesna Parun (1922. – 2010.)
Vesna Parun (1922. – 2010.) Poznanstvo s dvoje bugarskih književnika Radojem Ralinom i Blagom Dimitrovom na Omladinskoj radoj akciji na kojoj je kao studentica filozofije sudjelovala 1947. u izgradnji pruge …
2015 Pročitaj više →
Dragutin Tadijanović (1905. – 2007.)
Dragutin Tadijanović (1905. – 2007.) Bliskost Tadijanovićeva s Bugarskom počinje 1933. g. kada se na svjetskom kongresu PEN kluba u Dubrovniku upoznaje s bugarskim književnicima: Elisavetom Bagrjanom, Dorom Gabe, Aleksandrom …
2015 Pročitaj više →Ostali prevoditelji
S bugarskog su prevodili još Pavao Rakoš, August Harambašić (Bugarske narodne pjesme, drama Apoštol Ilije Milarova), Nevenka Košutić – Brozović, Dalibor Brozović (Nikolaj Liliev, Teodor Trajanov, Kiril Hristov), Josip Velebit …
2015 Pročitaj više →H’rvatska muzika. Minalo i s’vremenost’ Ivana Kamburova / Sanja Majer-Bobetko
Povijest hrvatske glazbene historiografije bilježi rijetke priloge inozemnih autora, a još su i danas nehrvatski autori, koji su pokazali zanimanje za hrvatsku glazbenu povijest, zaista malobrojni. Stoga se svaki takav …
2015 Pročitaj više →
Risto Nestoroff kao zbiljski okvir književnom liku Šegrta Hlapića u hrvatsko-bugarskom kontekstu
Ivana Brlić-Mažuranić (1874.- 1938.), antologijska hrvatska spisateljica, 1913. godine objavila je svoj roman za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića u kojem je glavni lik šegrt Hlapić. Poznato je da je …
2016 Pročitaj više →
Ima negdje pod zarđalim sjenama Trakije… (izložbeni pano)
Ima negdje pod zarđalim sjenama Trakije : bugarske teme u hrvatskoj književnosti
2016 Pročitaj više →Popis putopisa
1. Iter Buda Hadrianopolim Šibenčanin Antun Vrančić (1504.–1573.) putovanje iz Budima u Drinopolje. 2. Ruđer Bošković. Dnevnik putovanja iz Carigrada u Poljsku 1762.; (prevela s talijanskoga Marija Katalinić, pogovor Ladislav Žimbrek), …
2016 Pročitaj više →
Bugarsko-hrvatske glazbene veze: iz ostavštine Ivana pl. Zajca u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu / Tatjana Mihalić
Bugarska je glazbena javnost koncem 19. i početkom 20. stoljeća bila prilično dobro upoznata s hrvatskim glazbenim repertoarom. U tom kontekstu navode se primjeri popularnosti hrvatske himne Lijepa naša među …
2016 Pročitaj više →Bugarska dječja književnost u hrvatskim prijevodima / Ksenija Banović
„Polica s knjigama iz djetinjstva odgovorna je za ostatak života.“ Osip Mandeljštajm Koliko znamo o bugarskoj dječjoj književnosti danas? S obzirom na činjenicu da su zadnji prijevodi bugarske dječje književnosti uvršteni …
2016 Pročitaj više →Prilog bibliografiji bugarsko-hrvatskih odnosa / Stjepan Sučić
1. Ljetopis popa Dukljanina (XXXIII Samuel, XXXVI. Vladimir i Kosara) Latinski tekst s hrvatskim prijevodom i Hrvatska kronika (priredio, napisao uvod i komentar dr. Vladimir Mošin, prijevod latinske redakcije Stjepan …
2016 Pročitaj više →