Hrvati iskazuju konkretnu pomoć i u stvaranju Državne tiskare u Sofiji. Od 1880. do 1916. hrvatski tiskari sa svojim obiteljima rade u Sofiji, a njihova udruga Hrvatska zadruga, koju vodi sveučilišni profesor Stjepan Jurinić, razvija široku djelatnost u zbližavanju dvaju naroda (spominju se u putopisu Nikole Andrića Od Balkana do Mont Blanca).

Jurinić je bio jedan od glavnih generatora hrvatsko-bugarskih kulturnih veza tijekom trideset pet godina u Bugarskoj. Došavši godinu dana nakon tiskara, najprije radi kao gimnazijski profesor, potom kao prvi bugarski profesor zoologije na Sofijskom sveučilištu. Kao jedini stranac u povijesti tog sveučilišta bio je čak i rektorom 1911./12. Kulturni život Sofije obogatio je utemeljivši 1893. prvo hrvatsko društvo Hrvatska zadruga. Zbog svojih zasluga kao prirodoslovca  njegovim je imenom 1915. prozvan pauk Coelotes jurinitschi (Agelenidae). Veleposlanstvo Republike Bugarske 2002. postavilo je spomen-ploču na kući u Samoboru, u kojoj je živio posljednjih dvadesetak godina.

Na inicijativu udruge „Josip Juraj Strossmayer“, a uz potporu Veleposlanstva Republike Hrvatske i Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, i na Fakultetu biologije Sveučilišta u Sofiji 1. listopada 2014. godine otkrivena je spomen-ploča Stjepanu Juriniću.