Info Panel
Početna  /  Vremenska lenta  /  Ideja o južnoslavenskom zbližavanju

Ideja o južnoslavenskom zbližavanju

U Hrvatskoj ideja o južnoslavenskom zbližavanju i jedinstvenom odražava se u trajnijem i živom interesu za sudbinu Bugara, njihov jezik i kulturu, te prerasta u težnju da se upozna bugarski narod i napore hrvatske inteligencije da potpomogne razvoj bugarske kulture i prosvjete, kao i bugarske nacionalne ideje. Priprema tlo za južnoslavizam, koji su osmislili biskup Josip Juraj Strossmayer i Franjo Rački početkom šezdesetih godina 19. stoljeća.

* Godine 1859. biskup Strossmayer predlaže Draganu Cankovu pomoć u aktiviranju bugarskog prosvjetnog i oslobodilačkog rada u Makedoniji. Vlastitim sredstvima 1861. u Zagrebu tiska Bugarske narodne pjesme braće Miladinov.

* Interes za istočno pitanje i bugarsku problematiku uvelike se upleće u stvaralaštvo Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Eugena Kvaternika, Ante Starčevića, Petra Preradovića, Stanka Vraza i osobito u stvaralaštvo Franje Račkoga, koji je od mnogih svojih članaka o bugarskoj prošlosti i kulturi (1861/63) sastavio Povijest Bugarske, koja je do danas ostala u rukopisu, ali je u bugarskom prijevodu objavljena 1999.

* Časopisi i knjige za Hrvatskog narodnog preporoda donose sjajne tekstove o Bugarskoj i Bugarima.

* Franjo Ksaver Kuhač objavljuje bugarske pjesme u zbirci Južnoslovjenske narodne popievke (1881.)

* Harambašić prevodi bugarske pjesme i pjeva Bulgariji.

* Hrvatska enciklopedija 1887. donosi iscrpne leksikografske jedinice o Bugarima i Bugarskoj.

* Fran Mažuranić svoju knjigu Lišće započinje crticom Bugarin.

* Matica hrvatska u svojoj kolekciji Slike iz obćeg zemljopisa objavljuje zemljopis i povijest ondašnje Bugarske.

* Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, koju su 1866. osnovali Strossmayer i Rački, počinje u svojim izdanjima objavljivati i djela bugarske tematike te uspostavlja veze s Bugarskim književnim društvom, poslije Bugarskom akademijom znanosti i umjetnosti.

* Velik korak u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa učinjen je 1863, kada uz velikodušnu pomoć Strossmayera i Račkoga bugarski mladići počinju stizati na školovanje u Zagreb. Na taj način od 1863. Hrvati aktivno potpomažu formiranje dijela bugarske inteligencije.

* Hrvatska javnost pokazuje velik interes za sudbinu Bugara i njihovu kulturu, a bugarski nacionalnooslobodilački pokret nailazi na širok odziv i iskrenu potporu na stranicama hrvatske periodike.