Info Panel
Početna  /  O izložbi  /  Rumjana Božilova

Rumjana Božilova

Rumjana Božilova, jedan od glavnih generatora bugarsko – hrvatskih kulturnih odnosa, makar u mirovini,  i dalje crpi energiju za znanstveno djelovanje, a plodove svojeg dugogodišnjeg rada na hrvatsko-bugarskim vezama zasigurno gleda i u mlađim generacijama povjesničara koji sada nastavljaju znanstvenu suradnju dvaju instituta. Uz bogat znanstveni doprinos Rumjane Božilove, profesionalne i prijateljske veze koje je svojim dugogodišnjim radom uspostavila, upravo je ono što je u širem smislu pridonijelo boljem upoznavanju i zbliženju dvaju bliskih i srodnih naroda.

Njezino djelo Bugari i Hrvati kroz stoljeća temelj je virtualne izložbe Jezik sveti mojih djedova koja je pripremljena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. 

Donosimo tekst dr. sc. Tihane Luetić o akademkinji Rumjani Božilovoj.

Akad. Rumjana Božilova

Interes za hrvatske teme bugarske povjesničarke Rumjane Božilove iz Instituta za balkanistiku Bugarske akademije znanosti počinje osamdesetih godina. Na svojem prvom istraživanju u zagrebačkim arhivima i knjižnicama boravi 1988. surađujući sa profesorom Dragutinom Pavličevićem. Slijedećih godina njezin studijski boravak u Zagrebu se nastavlja te je istraživački rad dovodi u blisku suradnju sa Odsjekom za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 1998. Rumjana Božilova i formalno je uključena u tadašnji znanstveno-istraživački projekt Odsjeka za povijest «Izvori, studije i pomagala za hrvatsku povijest od 7. do 19. st.». Uskoro je, ponajviše zalaganjem dr. Božilove i dr. Ante Gulina, tadašnjeg upravitelja Odsjeka za povijest, potpisan i službeni protokol dviju akademija o međusobnoj suradnji, što je omogućilo intenzivniji rad kolegice Božilove, ali i mlađih naraštaja povjesničara sa obje strane, kojima je ona pripremila put. Od tada do danas na temelju razmjene i zajedničkog projekta sa Institutom za balkanistiku Bugarske akademije znanosti (sadašnji naziv: Institut za balkanistiku sa Centrom za trakologiju) i Odsjeka za povijesne znanosti ZPDZ HAZU traje neprekidna suradnja hrvatskih i bugarskih povjesničara kojima su interes zajedničke teme političke, društvene i kulturne prošlosti.

Još uvijek aktivna, dr. Božilova do sada je producirala bogati opus članaka, knjiga i prijevoda o zajedničkim temama, prije svega iz razdoblja 19. i početka 20. stoljeća, burnog perioda bugarske povijesti i intenzivnih veza dvaju srodnih slavenskih naroda na političkom i intelektualnom planu. Od važnijih monografija i radova spomenuti ćemo ovdje samo neke: prva njezina monografija Хърватското национално-освободително движение през погледа на Българите 1878-1914, objavljena je u Sofiji 1988. godine; povijest Hrvatske Rumjana Božilova objavila je u Sofiji 1998. pod naslovom История на Хърватия; možda najpoznatije djelo R. Božilove je publiciranje rukopisa Franje Račkog o bugarskoj povijesti kojega je autorica pronašla u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu (Franjo Rački, Povijest Bugarske/История на Българи) – nju je R. Božilova zajedno sa suprugom Ivanom Božilovim prevela, popratila uvodom, tekstom i komentarima (Sofija, 1999.); zajedno sa I. Božilovim 2009. godine u Sofiji objavila je i opsežnu monografiju o Franji Račkom i Bugarima Франьо Рачки и Българите; korespondenciju Ljubomira Miletića i Vatroslava Jagića objavila je u Sofiji 1996. u obliku knjige Pisma 1896.-1914./Ljubomir Miletić do Vatroslav Jagič, sa uvodnim komentarom, bilješkama i prijevodom na bugarski; prvo i drugo izdanje knjige Stjepana Radića Възродена България 1878-1913 sa predgovorom, popratnim bilješkama i prijevodom na bugarski objavila je u Sofiji 1993. i 2012.; od ostalih prijevoda sa hrvatskog na bugarski valja spomenuti knjigu Franje Tuđmana, Povijesna sudba naroda (Sofija, 1997.), Franje Husinca, Dr. Fran Gudrum-Oriovčanin (Sofija, 2006.), Ivana Hoića, Княжество България. Картини от общата география на Европа (Sofija, 2008).

Uz istraživački rad, publiciranje radova i monografija vezanih uz zajedničku prošlost, pišući o znanstvenom radu R. Božilove valja istaknuti njezinu aktivnost na organiziranju znanstvenih skupova koji su se posljednjih petnaestak godina gotovo redovito naizmjence održavali u Hrvatskoj i Bugarskoj, a na kojima su domaći i bugarski znanstvenici izlagali svoja saznanja o zajedničkim povijesnim, kulturnim i jezičnim pitanjima. Redovito se radilo o suradnji Odsjeka za povijest HAZU i Instituta za balkanistiku BAN. U organizaciji nekoliko skupova sudjelovalo je i Hrvatsko-bugarsko društvo iz Zagreba a u suradnju je povremeno bilo uključeno i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske. Rezultat svakog od spomenutih skupova jesu zbornici u čijem je uredništvu, u bugarskim izdanjima, redovito sudjelovala i dr. Božilova, a redovito je u njima objavljivala i znanstvene članke. Sveukupno je do sada održano osam znanstvenih skupova o hrvatsko-bugarskim vezama u prošlosti u organizaciji Hrvatske i Bugarske akademije znanosti. Prvi takav skup održan je 1998. u Sofiji sa podtemom skupa «Andrija Kačić Miošić i Bugari». Slijedio mu je skup u Dubrovniku 1999. godine čija se tema također bavila odnosima Hrvata i Bugara kroz povijest ali sa posebnim osvrtom na razdoblje Dubrovačke Republike. Godine 2001. bugarski kolege organiziraju skup u Sofiji sa tri podteme: «Glagoljska tradicija u Bugara i Hrvata», «Dubrovnik, katolicizam i Bugari» i «Kulturne i političke veze među Bugarima i Hrvatima». Četvrti skup organiziran je u jesen 2003. u Zagrebu sa temom «Hrvatsko-bugarski odnosi u 19. i 20. stoljeću». Dvije godine kasnije, u proljeće 2005. u Sofiji je održan skup pod nazivom «Bugari i Hrvati u Jugoistočnoj Europi od VII. do XXI. stoljeća». Bugarski kolege organiziraju skup i 2008. u Sofiji, a pod istom zajedničkom općom temom o hrvatsko-bugarskim odnosima kroz povijest. Sedmi zajednički skup organizirao se u rujnu 2010. u prostorijama HAZU u Zagrebu, te u Đakovu, pod nazivom «Hrvati i Bugari kroz stoljeća – povijest, kultura, umjetnost i jezik». Osmi susret hrvatskih i bugarskih znanstvenika održan je na Sveučilištu «Sv. Kliment Ohridski» u Sofiji u lipnju 2012. sa temom skupa «Hrvati i Bugari kroz stoljeća – rat i mir».

Na ovom posljednjem skupu promovirana je i najnovija knjiga Rumjane Božilove, Radićeva Obnovljena Bugarska.

Makar u mirovini, Rumjana Božilova i dalje crpi energiju za znanstveno djelovanje, a plodove svojeg dugogodišnjeg rada na hrvatsko-bugarskim vezama zasigurno gleda i u mlađim generacijama povjesničara koji sada nastavljaju znanstvenu suradnju dvaju instituta. Na kraju, svakako valja istaknuti da su uz bogat znanstveni doprinos Rumjane Božilove, profesionalne i prijateljske veze koje je svojim dugogodišnjim radom uspostavila, upravo ono što je u širem smislu pridonijelo boljem upoznavanju i zbliženju dvaju bliskih i srodnih naroda.

Tihana Luetić

izvor: Степан Радић, Възродена България 1878-1913 (Stjepan Radić, Obnovljena bugarska 1878-1913), prijevod sa hrvatskog, uvodna studija i bilješke Rumjana Božilova, Biblioteka «Епископ Йосип Щтросмайер», drugo izdanje, Sofija 2012., str. 210.; Zb. Odsjeka povij. znan. Zavoda povij. druš. znan. Hrvat. akad. znan. umjet., 30 (2012), str. 391-500