Ivana Brlić-Mažuranić (1874.- 1938.), antologijska hrvatska spisateljica, 1913. godine objavila je svoj roman za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića u kojem je glavni lik šegrt Hlapić.
Poznato je da je taj roman Ivana Brlić-Mažuranić pisala/namijenila svome nećaku Risti. U pismu majci, 16. svibnja 1912. javlja „Za Ristu sam počela pisati onu knjigu, te ću Ti sutra ili prekosutra poslati prve kapitule. Zove se ‘Čudnovate sgode šegrta Hlapića’. Zdenki se jako dopada – premda je pisana, ja držim, sasvim u niveau-u Ristinom“.
No, manje je poznato tko je zapravo Rista i koje su okolnosti potakle slavnu spisateljicu da za njega napiše i roman.
Hristo (Risto) Nestoroff (1907.- 1969.) bio je sin Ivanine sestre Aleksandre (Alke) Mažuranić Nestoroff (1878. -1971.) i Dimitrija Mintchua (Minčua) Nestoroffa (1868.- 1943.), bugarskog diplomata. Od milja su ga nazivali i Mali Ristić.
Njegov otac ‒ Minčo Nestoroff rođen je u bugarskoj pokrajini Kazanlik 1868. godine. Bio je osobni tajnik bugarskog cara Ferdinanda I. Sax-Coburg-Gotha te učitelj carice Marie Louise di Burbon – Parma i njihove djece prinčeva Borisa i Kirila te princeze Eudokije i Nadežde.
1905. Minčo Nestoroff postaje prvi sekretar bugarske ambasade u Beogradu. Tu upoznaje svoju buduću suprugu Aleksandru – Alku Mažuranić. Oni su se vjenčali u Zagrebu 1906. godine, a imali su dvoje djece Hrista i Theu. Bračni par je aktivno vodio diplomatski život (Diplomatska ostavština Nestoroff) pa su tako zaslužni i za mnoge hrvatsko-bugarske poveznice, primjerice tisak zanimljivoga atlasa Bugarske u Zagrebu 1907. godine.
Upravo njihova sina Hrista Ivana Brlić-Mažuranić neobično je voljela. O tome svjedoče i pisma koja je Ivana pisala i prije nastanka romana o Hlapiću, kao i kasnija kada je Risto već mladić. U njima otkriva njegove osobine, tako bliske njezinom književnom liku – Hlapiću koje nisu (samo) dječja svojina. Štoviše, i pisma koja je pisala Aleksandra Mažuranić-Nestoroff otkrivaju mnoge pojedinosti o Hristu. Osobito u hrvatsko-bugarskome kontekstu. Proučavajući te tragove, moguće je uočiti da se književna i izvanknjiževna zbilja kontinuirano isprepliću, ne samo uvriježenom linearnom dijakronijom i uzročno-posljedičnim odnosima, već obostrano i interaktivno djelujući jedna na drugu.
doc.dr.sc. Vjekoslava Jurdana
Vidjeti i: Pisma o Hlapiću / priredili Berislav Majhut i Sanja Lovrić Kralj
