“Potražite li na zemljopisnoj karti Bugarske Dolinu ruža, nećete je naći. Zato što ovo lijepo ime, puno boje i arome, nije zemljopisni pojam. Tako se zove polje s ružama u …
Pročitaj više →Iako načeti ratnim sukobom u ranom srednjem vijeku, odnosi Bugara i Hrvata obilježeni su uglavnom dobronamjernošću i rastućom težnjom za međusobnim upoznavanjem i zbližavanjem. Te težnje rezultat su nekoliko čimbenika …
Pročitaj više →Povijesni dodiri Bugara i Hrvata započinju vojnim sukobom između kana Borisa i kneza Trpimira (885.), ratom cara Simeona i kralja Tomislava u razdoblju 926–927. i napadima cara Samuila u Dalmaciji …
Pročitaj više →Prije zapisa u hrvatskim knjigama, u Čedadskom evanđelju (evanđelistaru), nastalom u V. ili VI. stoljeću, rukopisu koji sadrži latinski tekst Evanđelja, u IX. i X. stoljeću upisana su imena hrvatskih …
Pročitaj više →Ljetopis popa Dukljanina donosi povijesna svjedočanstva o dolasku Bugara na područja istočno od gotsko-slavenskog kraljevstva. Sadrži i poglavlje o životu, ljubavi i stradanju dukljanskog kneza Vladimira i njegove žene Kosare, kćerke bugarskog …
Pročitaj više →Zajednička ćirilometodska tradicija osnova je razvoja književnih dodira i kulturnih utjecaja, a na osnovi zajedništva starobugarske pismenosti i hrvatske glagoljice izgrađena je čvrsta veza u razvoju bugarske i hrvatske književnosti. …
Pročitaj više →Kronika Tome Arhiđakona ili Salonitanska povijest (Historia salonitana) (13.st.) sadrži opis tatarske najezde u Ugarskoj, u hrvatskim zemljama, te njezin završetak i zastrašujuća haranja u Bugarskoj. Opširnije na: Wikipedija
Pročitaj više →Pop Martinac napisao je nakon Krbavske bitke potresan zapis o toj hrvatskoj tragediji te spominje i Bugarsku u nabrajanju svih zemalja koje su Turci porobili prije nego nalegoše na jazik …
Pročitaj više →Fojnički grbovnik s konca XVI. stoljeća sadrži zajednički grb složen od grbova 9 slavenskih zemalja (Makedonije, Slavonije, Bosne, Bugarske,Dalmacije, Srbije, Hrvatske, Raške i Primorja) i dvije vladarske kuće (Nemanjića i …
Pročitaj više →Turski prodor obilježava kraj prve i početak druge etape u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa koji se nastavljaju do oslobođenja Bugarske od osmanske vlasti 1878. Drugu etapu karakterizira jačanje tendencija za uzajamnim …
Pročitaj više →U predgovoru Novog Testamenta koji su hrvatski protestanti Antun Dalmatin i Stipan Konzul Istranin glagoljicom tiskali 1562. i 1563. u Urachu Primož Trubar na njemačkom jeziku opisuje položaj i život …
Pročitaj više →Faust Vrančić objavio je 1595. godine svoj rječnik Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmati[c]ae et Ungaricae. Kako ističe dr. sc. Mario Grčević: “Vrančićev je pojam dalmat(in)ski povijesno-kulturološki …
Pročitaj više →Mavro Orbini hrvatski povjesničar (Dubrovnik, polovica XVI. st. – Dubrovnik, 1611) u svom Kraljevstvu Slavena (Il Regno degli Slavi) objavljenome u Pesaru 1601. iscrpno piše o bugarskoj povijesti. Opširnije o autoru u: …
Pročitaj više →Djelo Stemmatographia sive Armorum Illyricorum delineatio, descriptio et restitutio, authore equite Paulo Ritter objavljeno 1701. godine u Beču, spominje Bugarsku.
Pročitaj više →Razgovor ugodni naroda slovinskoga djelo je kojemu u povijesti stare hrvatske književnosti nema ravna po broju izdanja i po broju čitatelja. Napisao ga je franjevac Andrija Kačić Miošić (1704.–1760.) te …
Pročitaj više →Josip Juraj Strossmayer i bugarski narod / Josip Bratulić U golemoj knjizi-spomenici Josip Juraj Strossmayer biskup bosanskođakovački i srijemski 1850-1900, koju je svome biskupu posvetilo svećenstvo i povjereno mu stado, …
Pročitaj više →U Hrvatskoj ideja o južnoslavenskom zbližavanju i jedinstvenom odražava se u trajnijem i živom interesu za sudbinu Bugara, njihov jezik i kulturu, te prerasta u težnju da se upozna bugarski …
Pročitaj više →Posebnu pozornost Bugarima je posvećivao Josip Juraj Strossmayer nastojeći podići sloj domaće bugarske inteligencije. Već 1861. njegovim je nastojanjem tiskan Zbornik bugarskih narodnih pjesama braće Miladinovih koja sadrži 660 makedonskih i …
Pročitaj više →Interes za istočno pitanje i bugarsku problematiku uvelike se upleće u stvaralaštvo Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Eugena Kvaternika, Ante Starčevića, Petra Preradovića, Stanka Vraza i osobito u stvaralaštvo Franje Račkoga (Fužine, 25. …
Pročitaj više →Velik korak u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa učinjen je 1863, kada uz velikodušnu pomoć Strossmayera i Račkoga bugarski mladići počinju stizati na školovanje u Zagreb. Srdačan prijam na koji ti mladići …
Pročitaj više →Oslobođenjem Bugarske počinje treća etapa u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa, koja se nastavlja do kraja Prvoga svjetskog rata i uključivanja Hrvatske u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, stvorene Versailleskim mirovnim …
Pročitaj više →Hrvati iskazuju konkretnu pomoć i u stvaranju Državne tiskare u Sofiji. Od 1880. do 1916. hrvatski tiskari sa svojim obiteljima rade u Sofiji, a njihova udruga Hrvatska zadruga, koju vodi …
Pročitaj više →Crtica Bugarin Frana Mažuranića prvi put je tiskana u Vijencu (1885.), a zatim i dvije godine poslije u njegovoj knjizi Lišće. O kontekstu nastanka ove crtice pisao je Franjo Bučar …
Pročitaj više →Djelo Bugarske crkvene isprave od 1565. do 1779. godine (Acta Bulgariae Ecclesiastica ab a. 1565. usque ad a. 1779, 1887) sadrži opsežnu građu koju je prikupio Euzebije (krsno ime Martin) Fermendžin, …
Pročitaj više →Godine 1887. Hrvatska enciklopedija donosi iscrpne leksikografske jedinice o Bugarima i Bugarskoj.
Pročitaj više →Ivan Hoić (Samobor, 1. 8. 1850. – Zagreb, 31. 3. 1921.), hrvatski povjesničar i geograf, obuhvatio je i zemljopis Bugarske u svom djelu Slike iz obćega zemljopisa (1894.) u izdanju Matice hrvatske. …
Pročitaj više →Vjekoslav Klaić u djelu Slike iz slavenske povijesti (Zagreb : Matica hrvatska, 1903. Str. 27-58) donosi poglavlje o bugarskoj povijesti pod naslovom: Simeon Veliki, car bugarski : (893. – 927.). …
Pročitaj više →Ivana Brlić-Mažuranić (1874.- 1938.), antologijska hrvatska spisateljica, 1913. godine objavila je svoj roman za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića u kojem je glavni lik šegrt Hlapić. Poznato je da je …
Pročitaj više →Stjepan Radić, vođa Hrvatske seljačke stranke, posjećuje Bugarsku 1911. godine, a 1917. tiska svoju knjigu Obnovljena Bugarska u kojoj razvija tezu da su od svih Slavena Hrvatima najbliskiji Bugari, te …
Pročitaj više →Nakon svršetka rata i stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (prosinac 1918.) postignuta bliskost u nacionalno-političkim odnosima dvaju naroda postupno kopni. Kulturne i znanstvene veze nisu više tako žive, a …
Pročitaj više →Stvaranje Nezavisne Države Hrvatske (NDH) u travnju 1941. silno aktivira bugarsko-hrvatske odnose i obilježava početak pete etape njihova razvoja, obilježene vrlo dobrim savezničkim odnosima. Veleposlanstvo Nezavisne Države Hrvatske u Sofiji …
Pročitaj više →Kraj Drugoga svjetskog rata (1945) donosi krah za NDH i označava početak šeste etape u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa. Politička situacija nakon kraja rata negativno utječe na bugarsko-hrvatske veze. Budući da …
Pročitaj više →Početak aktivne suradnje hrvatskih i bugarskih povjesničara započinje krajem osamdesetih godina dolaskom u Zagreb bugarske povjesničarke Rumjane Božilove iz Instituta za balkanistiku Bugarske akademije znanosti. Na svojem prvom istraživanju u …
Pročitaj više →Korjenite promjene koje su nastupile u Istočnoj Europi označile su početak nove, sedme etape u razvoju bugarsko-hrvatskih odnosa. Bugarski intelektualci i cijelo bugarsko društvo diglo se u zaštitu interesa hrvatskog …
Pročitaj više →Sportsku suradnju Bugara i Hrvata započela su bugarsko sportsko društvo Junak i hrvatski Sokol s osobitom ulogom Franje Bučara. U Digitaliziranoj baštini Knjižnica grada Zagreba dostupan je Spomen spis I. hrvatskog svesokolskog sleta u Zagrebu 2.- 3. rujna …
Pročitaj više →Bugari u Hrvatskoj naziv je mrežne stranice Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Stranicu uređuje predstavnik Bugarske manjine grada Zagreba, gospodin Raško Ivanov. U sklopu stranice dostupni su brojni sadržaji koji omogućuju …
Pročitaj više →Hrvatska enciklopedija: Bugarska ; Bugari ; Bugarski jezik
Pročitaj više →Tekst Kako se i kada formirala bugarska manjina u Hrvatskoj pročitajte na stranici: Bugari u Hrvatskoj
Pročitaj više →