Zajednička ćirilometodska tradicija osnova je razvoja književnih dodira i kulturnih utjecaja, a na osnovi zajedništva starobugarske pismenosti i hrvatske glagoljice izgrađena je čvrsta veza u razvoju bugarske i hrvatske književnosti.

U starim rukopisnim knjigama i glagoljskim tekstovima postoje dragocjeni zapisi koji sažeto opisuju ili samo naznačuju velike povijesne događaje.

• Prije zapisa u hrvatskim knjigama u Čedadskom Evanđelistaru, nastalom u V. ili VI stoljeću, rukopisu koji sadrži latinski tekst Evanđelja, u IX. i X. stoljeću upisana su između ostalih imena hrvatskih knezova Trpimira i Branimira, panonskog kneza Braslava i bugarskog kralja Borisa s njegovom porodicom.
• Ljetopis Popa Dukljanina donosi povijesna svjedočanstva obogaćena sjajnom pričom o Vladimiru i Kosari. (12. st.)
• Kronika Tome Arhiđakona opisuje tatarsku najezdu u Ugarskoj, u hrvatskim zemljama, te njezin završetak i zastrašujuća haranja u Bugarskoj. (13.st.)
• Fojnički grbovnik: Hrvatski grbovnici sadrže grbove zemalja i kraljeva te velikaša i plemstva, pa tako i Fojnički grbovnik s konca XVI. stoljeća donosi grbove Bosne, Bulgarije, Dalmacije, Hrvatske, Ilirije …