1. Ljetopis popa Dukljanina (XXXIII Samuel, XXXVI. Vladimir i Kosara)
Latinski tekst s hrvatskim prijevodom i Hrvatska kronika
(priredio, napisao uvod i komentar dr. Vladimir Mošin, prijevod latinske redakcije Stjepan Mencinger i Vjekoslav Štefanić)
Matica hrvatska – Historijska knjižnica, Zagreb 1950.
2. Šimun Kožičić Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov
Rijeka, 1531.
Pretisak i latinička transkripcija glagoljskoga teksta s predgovorom i uvodom (2 knjige), priredila Anica Nazor
Sveučilišna knjižnica Rijeka, Rijeka 2007.
3. Antun Vramec Kronika
(3628 (pr. Kr.), Bulgare i Ilirikuše ki se vezda imenuju Sloveni, 683. Trebelin Kralj Zlouenzki i Bulgarzki ouo vreme pozta.
867. Bulgari vezda keršćenici postaše – zapis o godinama 1349. i 1385.),
Ljubljana 1578. Pretisak – Posebna izdanja HAZU, Bibliofilska izdanja KS, Zagreb-Varaždin 1992.
4. Petr Loderecker Dictionarium septem divesarum linguarum videlicet latine, italice, dalmatice, bohemice, polonice, germanice et ungarice
(… Iz Rusije iliti Moskve [tomu jest veće od tisuća godišća] izašal jest jedan narod, i prišadši priko Dunaja, obujal jest od Grkov Traciju, koju dosada uživa. Ti se zovu Bugari, jerbo došli jesu od Volge rike, koja utiče u Perzijansko more, od Latinov zove se Mare Caspium …)
Prag 1605., Sedmerojezični rječnik: pretisak, Novi liber i NSK, Zagreb 2005.
5. Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje i razlike stvari ine …
Venetia, 1648.
6. Juraj Križanić
D u m a Harvatski: … Gdi mutna rika Marica/I virovita Strumica,/Susedski izvir prijamše/ Idu protivne ciste./Vile, ke iz visocih/Drivate Rile varhova,/Široka Sridca grada/I žitorodna polja/Razmirate očima -/Istinu mi kazujte:/Kadi su one gusle,/Kimi iz jam martvackih/On svoju, na svit bili,/Euridiku vediše?
Athanasius Kircher, Oedipus Aegyptiacus: hoc est Universalis Hieroglyphicae Veterum Doctrinae temporum iniuria abolitae instauratio. Opus ex omni Orientalium doctrina et sapientia conditum, nec non viginti diversarum linguarum authoritate stabilitum.)
Rim 1652-1654.
7. Pavao Ritter Vitezović
Kronika aliti szpomen vszega szvieta vikov (povijest od početka svijeta do 1690.)
(827. Bulgari po Dravi s vojskom doševši Slovince požgeše i velikim delom pobiše. Ostalim svoje
ljude za glavare postaviše …
1019. To leto bulgarsku zemlju poda se cesar carigradski podbi
1282. Mihalj paleolog, cesar carigradski, Ivana, bulgarskog poglavnika, kraljem učini i, za obdržati ga u vernosti, dả mu Eudociju, kćer svoju, za ženu
Zagreb 1696.
(… Tako na daleko slavni naš ilirski aliti slovinski jezik slove i rasprostira se da š njim govore vsi Slovenci, Slovaki, Čehi, Moravi, Šlezi, Lušatci, tulikajše Poljaci, Pomerani, Kašubi, Mašovi, Litvani, Livoni, Borusi, Samojedi, Volhinji, Podoljci, Podlasi, Severi, Novogradci, Vlodomisi, Ukrajinci, Pleškovci, Črnikovci, Rašanci, k tomu po obodvojoj Rusiji i Moškoviji, daleko širom do onih severnih svijeta stranah od jedne strane ća do Nove zemlje, Jugrije i Ledenoga morja, od druge do Cerkesov i Hvalenskoga aliti Kozarskoga morja (kô Latini mare Caspium imenuju) i kaj je goder zemlje mej Sveckim aliti Severnim belim morjem i velikom Šcitijom aliti Tatarijom, Partmi takoj i Peršijancmi. Po Ugerskoj zemlji, Hrvatskoj, Dalmatinskoj, Istriji, Karintiji, Krajnskoj, Štajerskoj, Furlanskoj, Srpskoj, Bosni, Bulgariji, Albaniji, Škenderiji, Raškoj, Drinopolskoj, Jerdeljskoj, Moldavskoj, Vlaškoj, maloj Tatariji aliti Hrimu i po onom Crnoga morja i Mutnoga jezera uz Boristen i Dan rike, k tomu po Menšoj Ašiji, kû Turci Anatoliju zovu, navlastito po Pontu, Bitiniji aliti Brusi, Liciji, Galaciji, Pamfiliji, Kariji, Kapadociji, Paflagoniji, Ciliciji aliti Karamaniji, Armeniji menšoj i ostalih velikih i dalekih orsagih, ća do Kolkov i zvrhu rečenih Cerkesov i Petogorcev, Kolkom najbližnjih. Po vsem, reku, turskom u Europi i Menšoj Asiji zapovidništvu i tako na tulika jezera milj v dužinu i širinu razliva se, kako piše D. Wenceslav Ivan Rosa u svojoj Čehorečnosti i vnogi drugi. Pače i u dvoru turskoga zapovednika s jezikom našim za turskim najveć se služe. Kojega jezika kuliko je veličanstvo, viditi je iz zlatne knjige (Bulla Aurea) Karla IV. cesara, u kôj se zapovida sveoga rimskoga cesarstva izbornikom da imaju sinove svoje činiti naučiti najosobujnije mej drugimi europejskimi jezikmi nimškoga, latinskoga i slovinskoga. Zato vsi, moja gospodo, braćo i prijatelji Slovinci, kîm je Bog dal tako dičan jezik i slavnu domovinu, s vašimi kripostjami i jezik proslavite i domovinu prodičite, koju Bog vsemogući premilostivni i vas š njum i vaše nakon vas na sve vike vikov prigljedaj, oskrbi, blagoslovi.
PSHK, priredio Josip Vončina, knjiga XVII., Matica hrvatska – Zora, Zagreb 1976.
8. Pavao Ritter Vitezović
Stemmatographia – sive armorum Illyricorum delineatio, descriptio et restitutio
Beč 1701.
PSHK, Matica hrvatska – Zora, Zagreb 1976.
9. Ivan Belostenec
Gazophylacium
(Bulgarin, Bulgarka, Bulgarski Orszag)
Zagreb 1740.
Pretisak Mladost – Liber, Zagreb 1972.
10. Andrija Jambrešić i Franjo Sušnik Lexicon Latinum interpretatione Illyrica, Germanica et Hungarica)
(Bulgaria – Bulgarska Zemlya, Kralyesztvo; Bulgarus; Bulgara – Bugarkinya, Bugarka) Ilirianska zemlja, Država iliti veliko slovensko Carstvo, Kraljevstvo koje u sebi več kraljevstvih kakti Horvatsko, Dalmatinsko, Bosansko, Bugarsko, Serblinsko, sadanje slovensko etc. zadržava
Zagrabiae 1742.
Pretisak (uredio Antun Šojat), Zavod za hrvatski jezik Hrvatskoga filološkog
11. Andrija Kačić Miošić Razgovor ugodni naroda slovinskoga
Slide poglavice od Bulgarije, Orbat, poglavica od Bulgarije, Butaja, poglavica bulgarski, Terbelo, poglavica bulgarski, Jasen Veliki, kralj od Bulgarije I., Dobre, kralj bulgarski II., Teleucio, kralj bulgarski III., Sabin, kralj bulgarski IV., Pagan, kralj bulgarski V., Telerik, kralj bulgarski VI., Kardan, kralj bulgarski VII., Orun, kralj bulgarski VIII., Pisma od Oruna i Nicefora, Murtag, kralj bulgarski IX., Šimun Labaš, kralj bulgarski X., Petar I., kralj od Bulgarije XI., Boriško, kralj bulgarski XII., Seleuća, kralj bulgarski XIII., Subotin, kralj bulgarski XIV., Samuel, kralj bulgarski XV., Pisma od Basilija cesara, Radomir, kralj bulgarski XVI., Vladislav, kralj bulgarski XVII., Dolijanin, kralj bulgarski XVIII., Alusijan, kralj bulgarski XIX., Petar II, kralj bulgarski XX., Ivan, kralj bulgarski XXI., Mirce, kralj bulgarski XXII., Konstantin Zeko, kralj bulgarski XXIII., Ivan Jasen, kralj bulgarski XXIV., Terter, kralj bulgarski XXV., Svetislav, kralj bulgarski XXVI., Miovio, kralj bulgarski XXVII., Aleksandro, kralj bulgarski XXVIII., Šišman, kralj bulgarski XXIX., Ženitba kralja bulgarskoga
Mleci 1756., Tiskom i troškom Franje Župana, Zagreb 1851.
Stari pisci hrvatski HAZU, priredio Tomo Matić, Zagreb 1942, Djela hrvatskih
pisaca Zora, Zagreb 1956.
12. Ruđer Bošković Dnevnik putovanja iz Carigrada u Poljsku 1762. (Giornale di un viaggio da Constantinopoli in Polonia)
(prevela s talijanskoga Marija Katalinić, pogovor Ladislav Žimbrek)
Zora, Zagreb 1951.
13. Filip Lastrić Pregled starina Bosanske provincije
(priredio, uvod i komentare napisao Andrija Zirdum, s latinskog i talijanskog preveli Ignacije Gavran i Šimun Šimić)
(Sadrži i faksimilni pretisak lat. izvornika: Epitome vetustatum Bosnensis provinciae Philippo ab Occhievja, Anconae, 1776.)
Synopsis, Sarajevo-Zagreb 2003.
14. Danica horvatska, slavonska i dalmatinska
Pavel Stóos Kip domovine
(Nu kuliko pako kip ov po sivi iztini zriszan je, to y vszu nyegvu nuternyu vrednozt najbolye zpoznati priliku imal szem, kada bi ga bil jednoch izto leto 1831. vu Pestu nekojem vrednem Bulgarom na glasz chital, koje premdar od nashe Domovine u vszakom pogledu daleko oddrusene Szlavenzke brate ztara Horvatzka kralycza tak jako genushe, da sze med nyimi dva navlaztito postuvani ztarczy od szúz, kojeh nigdar zabil nebudem, zdersati niszu mogli; ter jā szem im na nyihovu opet ponovlyenu proshnyu iztu prekrasznu vitiu trikrat zapored chitati moral. Chutenya koja onda moje szerdcze zavjimala szu, vszigdar mi sze povrachaju, kada ov kip pogledam, y zato kaj berse paschim sze, da ga vu ovu nashemu nilomu rodu poszvechenu knyigu zpravim.) [Ljudevit Gaj]tečaj I., broj 3
Ljudevit Gaj Naš narod (Danica horvatska, slavonska i dalmatinska), 1835. tečaj I., broj 34
15. Danica horvatska, slavonska i dalmatinska
Bugarska i Bugari tečaj IX., broj 5 (4. veljače) 1843.
Bugari tečaj X., broj 10 (9. ožujka) 1844.
Nešto o Bugarih – izvadak iz dnevnika jednog domorodca putovavšeg u Carigrad na koncu godine 1843.
tečaj X., broj 11 (16. ožujka) 1844.
Tadeo Bulgarin Zakoni, věra, narav i običaji dunajskih Slavjanah u vrěme njihovih navalah na iztočno carstvo
tečaj XI., broj 39 i 40 (27. rujna i 4. listopada) 1845.
Bugarofil – B’lgarskij Orel. Izvestnik Graždanski, Trgovski i Knižoven
(Br.1, 20. Aprilija, 1846.), Lipiska.
tečaj XII., broj 23 (6. lipnja) 1846.
Ilia – Prizor iz bugarskog života
tečaj XII., broj 24 – 30 (12. lipnja – 24. srpnja) 1846.
Bugari u Banatu
tečaj XIII., broj 4, (23. siječnja) 1847.
O napredovanju Bugarah
tečaj XIII., broj 24 (12. lipnja) 1847.
Čartice iz Bugarske
tečaj XV., broj 11 (10. veljače) 1849.
Reprint izdanje, urednici Ivo Frangeš, Mladen Kuzmanović
Liber – izdanja Instituta za znanost o književnosti, Zagreb 1970.
16. Kolo IV. i V. – članci za literaturu, umětnost i narodni život
(urednik Stanko Vraz)
Narodne pjesme bugarske: Car si na sluga govori …, Jankina mama dumaše …, Rado, bjala Rado!,
Jovan si Dobri dumaše, …; Otišla caca na Vraca …, Konstandine mili sine! …, Kaludo, mome
Kaludo! …, Ojle goro zelena! …, Zaspala moma, ljeljom, zaspala …, Zasfiril Stojan v pišin kafal …,
Koj mi ti dade tija dvanadesete altini …, Devojka si črne oči klnet …, Šćo mi e milo i drago …,
Zaspalo mi malo mome …, Kinisal mi sveti Jovan
Bugarske narodne pjesme (Konac) (Cirven trandofil) vo gora veneet …, Kiti se, ružo devojko! …, Neda sedit na čardakot …, Ta deka si mi segna v pazua …, Djul devojka pod djulom zaspala …, Stari Janjo, novi Brdjanine! …, Razplakala se gorata …, Puška pušna Vjelko junak …, Velkoljo, luda gedijo …, Ali znoeš, vujko, pametuvaš …, Sultan Murat Bagdad grad mi bijet …, Tri godini Marko zaginalo …, Kona kovet kraleviće Marko …, Vino pijet kraleviće Marko …, Prošetalo Jovan dobar junak …, Kniga gleat Asanova majka …, Ostanalo dete siračence …, Vino pijet cara Kostandina …,
Matica ilirska, Zagreb 1847.
17. Vatroslav Jagić Gramatika jezika hèrvatskoga – Osnovana na starobugarskoj slověnštini,
Dio pèrvi: Glasovi
Brzotiskom A. Jakića, Zagreb 1864.
18. Ivan Kukuljević Sakcinski Bugarski narodni običaji: Sjedenke (siela, posiela), Pjesme na sjedenkah, Tl’ka (tlaka), Sborovi, Mienež (zaručba, prsten), Godež (pogadjanje, pogodba), Svadba, Zasjevke, Hljeb, Vjenčilo (vjenčanje), Gergev-dan (Gjurgjev-dan)
Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, knjiga VIII., Zagreb 1865.
19. Ivan Kukuljević Sakcinski Balkan
Planino ti stara, / Bugarski Balkane! / Kad će opet sunce tvoje da osvane? / Gdje su silna carstva / Kruma, Simeona, Asjena Samujla, / Gdje su, gdje su ona? …
Slavjanke, Povjestrne pjesme Ivana Kukuljevića Sakcinskoga
U Zagrebu, Tiskom Dragutina Albrechta, 1874.
20. Franjo Rački Povijest Bugarske (rukopis)
Istorija na B’lgarija
(uvod, tekst, prijevod i komentar Rumjana Božilova, Ivan Božilov, 1. izdanje)
Sofija 1999.
21. Hrvatska enciklopedija – Priručni rječnik sveobćega znanja
Obrađuju Ivan Zoch i Josip Menzin uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika
(Asjen, Balkan, Bugari, Bugarska)
Osijek 1887.
22. Fran Mažuranić Lišće: crtice
Bugarin
U knjižarnici Jugoslavenske akademije L. Hartmana (Kugli i Deutsch), Zagreb 1887.
23. Tomo Maretić Slaveni u davnini I. – IX. (II. Bugarski ili grčki Slaveni)
Matica hrvatska, Zagreb 1889.
24. Jovan Hranilović Sjedinjenoj Bugarskoj (17. rujna 1885.), Izabrane pjesme
Matica hrvatska, Zagreb 1893.
25. Ferdo Hefele Put na istok do Carigrada
Zagreb 1895.
26. Ante Tresić Pavičić Simeon Veliki: historijska tragedija u pet činova
Matica hrvatska, Zagreb 1897.
27. Ivan Vazov Pod jarmom – Roman iz bugarskog života u oči oslobodjenja ispod turskog jarma godine 1876.
(Dozvolom piščevom iz bugarskog preveo Dr. Fran Gundrum Oriovčanin 1898.)
Križevci 1898.
28. Luko Zore Objavljenje: Spjevao Milivoj Strahinić
Četr (!) južna plemena u nizu / O sebi će uredit se svako, / Da se braća dušmanski ne grizu. /Četiri će vlade biti tako: / A glavu će imat svaka grana, / Pa se redit po plemenu lako. /Tiem će svaka razvijat se strana / A četiri bit će glavna grada / Prizren, Zagreb, Trnovo, Ljubljana.
Rijeka : Tiskarski zavod E. Mihovića, nakladnika, 1899.
Albert Haler Novija dubrovačka književnost (A. Kaznačić, I. A. Kaznačić, M. Ban, M. Pucić, L. Zore …)
HIBZ, Zagreb 1944.
29. Ivan Hoić Slike iz obćega zemljopisa, knjiga V., Evropa: slavenske države, dio drugi Bugarska, Srbija, Crna Gora (Kneževina Bugarska – Zemljopisni smještaj, Visinska razgrana, Žiteljstvo, Materijalna kultura Duševna kultura, Priegled bugarske povjestnice, Ustav i državno uredjenje, Gradovi i mjesta)
Matica hrvatska, Zagreb 1900.
30. Ivan (Janko) Benigar Bugarska slovnica: sa čitankom i rječnikom (oko 1400 riječi)
Tiskara i litografija C. Albrechta (Jos. Wittasek), Zagreb 1904.
31. Marijan Alković Put Beograd-Sofija-Carigrad
Tiskara i litografija Vogler i dr., Sarajevo 1911.
32. Mihael Šehirov Rat na Balkanu
Zagreb 1913.
33. Aleko Konstantinov Baj Ganja. Nevjerojatne zgode jednog suvremenog Bugarina
Preveo s bugarskoga A. B. Rujanac.
(Izvrstan humoristično-satirični roman i vjerna slika balkanskih prilika i ljudi. S predgovorom
i naslovnom karikaturom, Cijena K 1.20, elegantno uvezano K 2)
2. izdanje, Humoristička knjižnica, Tisak pučke tiskare, Zagreb 1917.
34. Stjepan Radić Obnovljena Bugarska: (od 1878. do 1913.):
poglavlja o bugarskom narodnom preporodu, oslobođenju i ujedinjenju …
Zagreb 1917.
35. Mihail Kremen Bregalnica – tragedija bugarskoga naroda
(preveo Ivan Esih)
Zabavna biblioteka, Kolo XXX., knjiga 360
Naklada zaklade tiskare Narodnih novina, Zagreb 1925.
36. Joe Matošić Krvava Bugarska
Dopisi i članci iz Sofije o Sofiji i Bugarskoj
Zagreb 1925.
37. Nikola Andrić Od Balkana do Mont Blanca: putničke impresije, svezak I.
Zabavna biblioteka, Zaklada Tiskare Narodnih novina, Zagreb 1927.
38. Svijet,Ilustrovani tjednik: broj 13, 24.III.1928.
Bugarska – o pedesetgodišnjici oslobođenja; Sofija
39. Hrvatska revija: 5 / 1929.: dr. Franjo Bučar Ljuben Karavelov
40. Svijet,Ilustrovani tjednik: broj 16, 1935.
Bugarski slikari u Zagrebu
41. Svijet,Ilustrovani tjednik: br. 21. 16. XI. 1935.
Franjo Bučar Hrvatski tipografi u Bugarskoj
Zagreb 1926-1938
42. Jordan Jovkov Postolove vodenice, preveo N. Mirković, uređuje Ljubo Wiesner
1000 najljepših novela (1000 svjetskih pisaca)
Slovo Nakladni zavod – E. Zagotta, Zagreb 1931., svezak 32
43. Ivan Esih Pregled bugarske književnosti: bugarska književnost 9. – 19. stoljeća
Jeronimska knjižnica: Knjižnica dobrih romana, Zagreb 1934.
44. Joza Živković Bugarski kulturni život
(Književna i znanstvena izdanja, Književne nagrade, Bugarski pisci na stranim jezicima, Strani pisci na bugarskom jeziku, Likovna umjetnost, Bugarski glazbeni život, Bugarska kazališta, Bugarska Atena, Bugarski film, Razno, Jubileji i smrti)
Savremenik, 28/1. listopada 1940, 6-7
DHK Zagreb, urednik Ilija Jakovljević
45. Nikolaj Fol Čudesne pustolovine Meška i prijatelja mu ježa-kneza: roman za djecu,
preveo Ljudevit Krajačić, ilustracije bugarskoga slikara V. Lazarkevića, I. i II. dio
Naklada St. Kugli – Zagreb, s.a.
46. Ante Messner-Sporšić Od Bukurešta do Ankare
Crtice iz Rumunjske, Bugarske i Turske
Zagreb 1937.
47. Antun Radić Sabrana djela
Bugari: Nama Hrvatima bugarsko gotovo kao naše (I. 320, II. 47); Bugari i jezik (II. 87, II. 102), Turski Bugari i Srbi (II. 127, II. 248); Bugari i Maćedonija (II. 320, III. 72); Macedonski Bugari (III. 108); Bugari i Srblji (IV. 126); Bugari i Hrvati (IV. 172-173, IV. 268); Kako su propadali stari Bugari (V. 325-326); Bugari i „Dom“ (V. 352); Bugari u Srbiji (VI. 157, VIII. 7-8); Divljaci Bugari i bugarski starosjedioci Sloveni (VIII. 80, XII. 319-320)
Bugarska: Bugarska (II. 47); Buna u Bugarskoj (II. 159); Strieljanje seljaka u Bugarskoj (II. 224); Domaća bugarska čoha i činovnici (III. 25); Bugarska i Srbija (II. 351, XIII. 81-84); Prava slavenska Bugarska (XVI. 158-159, XVIII. 150)
Seljačka sloga (dr. Vladko Maček i Rudolf Herceg), Zagreb 1939.
48. Hrvatska enciklopedija
(glavni urednik Mate Ujević), svezak I. – V.
(Božen Angelov, Ivan Angelov, Jelisaveta Bagrjana; Balkan;Balkanski poluotok; Klement Bojadžijev; Boril; Boris I., II., III., Hristo Botjev; Aleksandar Cankov; Canko Cankov; Dragan Cankov; Bugarska – reljef, vode, klima, biljni svijet, stanovništvo, promet, Zvonimir Dugački ustav, Juraj Andrassy vjerske organizacije Z.D-i, školstvo Salih Ljubunčić, naselja Z.D-i,, gospodarstvo Ilija Palazov, etnografija Milovan Gavazzi, povijest Nikola Stanev, bugarski jezik Kiril Mirčev, narodno pjesništvo Nadežda Osikovska, književnost Georgij Konstantinov i Nadežda Osikovska, likovne umjetnosti Nikola Mavrodinov, glazba Božidar Širola, prirodne znanosti u Bugarskoj Petar Petkov, bugarski novci Ivan Renđeo, Balkanski poluotok, Cividale delFriuli, Dobrudža; Časopisi – bugarski; Čiprovec; Nikola G. Dančov; Stojan Danev; Nikolaj Dončev;, Marin Stefanović Drinov; Ivan Dujčev; Dunav; Ćiril i Metodije Stjepan Ivšić, ćirilica Mate Tentor …)
HIBZ, Zagreb 1941. – 1945.
49. Vladimir Židovec Bugarska danas i kroz viekove
Pregled bugarske poviesti od najstarijih vremena do god. 1877-78, Treće bugarsko carstvo, Zemlja i narod Bugara, Uzduž i poprieko po bugarskoj zemlji, Makedonija, Pregled bugarske kulturne poviesti, Gospodarski i socialni razvitak Bugarske, Bugarsko – Hrvatski odnosi kroz viekove, Pregled književnosti o Bugarskoj)
Knjižara Preporod – Naši vidici (knjiga četvrta), Zagreb 1944.
50. Juraj Križanić Politika ili Razgovori o vladalaštvu
Preveo s ruskog Mate Malinar, predgovor napisao Vaso Bogdanov, izbor tekstova izvršio Josip Badalić
Matica hrvatska, Zagreb 1947.
51. Andrej Guljaški Tragovi u snijegu: roman, prijevod Jerka Belan
Kultura, Zagreb 1947.
52. Krsto Belev Proboj
(preveo Ivo Vrbanić)
Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb 1947., 2. izd. 1948.
53. Georgi Karaslavov Tatula: roman
preveo Petar St. Bešević, urednik Dobriša Cesarić, naslovnica Fedor Vaić
Slavenski pisci, Nakadni zavod Hrvatske, Zagreb 1948.
54. Enciklopedija Jugoslavije
(Balkan, Balkanizmi, Balkanologija, Balkanske igre, Balkanski ratovi, Bizantsko-južnoslovenski odnosi, Bugarsko-jugoslovenski odnosi – Politički odnosi do 1941., Politički odnosi 1941-55., Bugarska književnost kod Jugoslovena, Narodna književnosti, Književnost uopšte, Poezija, Proza, Drama, Dečja književnost, Jugoslovenska književnost kod Bugara, Bugarska publicistika i Jugosloveni, Bugarska slavistika o Južnim Slovenima, Bugarski đaci u jugoslovenskim zemljama, Aleksandar Cankov, Čedad, Čedadski evangelijar, Ćiril i Metodije, Ćirilica, Dimitrovgrad (sa zemljopisnom kartom))
LZ FNRJ, svezak II., Zagreb 1956.
55. Ivo Balentović Balkanske priče
(Lađa polazi u zoru, Čovjek iz cirkusa, Dobro veče, majko, Noćni prepad, Ljubav na sunčanoj cesti)
Krug – Zagreb, Vinkovci 1956.
56. Agata Truhelka Ruđer Josip Bošković (Put iz Carigrada u Poljsku)
57. Atlas svijeta
(Bugarska)
glavni redaktori i autori teksta Oto Oppitz, Petar Mardešić, konstruktori karata Zvonimir Dugački i dr., izvedba karata Branimir Babić i dr., ilustracije Alfred Malbohan, indeks Jelena Cuvaj, Božena Lovrić
Leksikografski zavod FNRJ, Zagreb 1961.
58. Pomorska enciklopedija, direktor Miroslav Krleža, urednici Vladislav Brajković, Petar Mardešić (Bugarska (sa zemljopisnom kartom)
– (I. Rubić) Ekonomika, Kopneni promet, (D. Mirković) Pomorsko-riječni promet, Trgovačka mornarica, Brodogradnja, (I. Belin) Ekonomske veze za SFRJ, (D. Mirković) Povijest, (M. Šeper) Ribarstvo, Ribarske škole, Vojnopomorske snage (M. Segolin))
JLZ (2. izdanje), Zagreb 1972.
59. Josip Turčinović Misionar Podunavlja Bugarin Krsto Pejkić (1665-1731)
Analecta croatica christiana, svezak V.
Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1973.
60. Marino Zurl Splavom od Zagreba do Crnog mora
Mladost, Zagreb 1976.
61. Opća enciklopedija, glavni urednik Josip Šentija
(Asen, Boris I., Boris III., Elisaveta Bagrjana, Balkan, balkanizmi, balkanologija, balkanska federacija, balkanska komunistička federacija, balkanska socijal-demokratska konferencija, Balkanske sportske igre, balkanski jezici, Balkanski pakt, Balkanski poluotok, Balkanski ratovi, balkanski savezi, balkansko pitanje, Hristo Botev, Bugari – povijest, bugarski jezik, književnost, likovne umjetnosti, glazba, kazalište, Bugarska (sa zemljopisnom kartom) – građa i reljef, klima, vode, biljni pokrov, stanovništvo, privreda, novac, državno uređenje, Burgas, Aleksandar Cankov, Dragan Cankov, Georgi Dimitrov, Dimitrovgrad, Dobrudža, Marin Drinov, Dunav, Elin Pelin, Jordan Jovkov, Peju Kračolov Javorov, Georgi Karaslavov, Kju Stendil, Marica, Petko Račev Slavejkov, Rodopsko gorje, Rilski Neofit (Nikola Petrov), Penčo Slavejkov, Stamboliski, Stambolov, Stančev, Ljudmil Stojanov, Veselin Stojanov, Zahari Stojanov, Sofija, Struma, Svištov, Šumen, Varna, Ivan Vazov, Veliko Trnovo, Todor Živkov…)
JLZ, Zagreb 1977. – 1988.
62. Boris Menardi Bugarska
(Bugarska – jedini slavenski susjed Jugoslavije, Na pragu Evrope i Azije, Azijski narodi postaju Slaveni, Stanovništvo Bugarske – velike promjene, Mala država – raznolika priroda, Geografske regije Bugarske, Srednja Bugarska – gospodarski najrazvijenji dio države, Stara planina povezuje bugarske pokrajine, Jugozapadna Bugarska – visoke planine kraj toplog Mediterana, Sjeverna Bugarska – žitnica, Crnomorsko primorje – zlatna Bugarska, Gospodarstvo Bugarske naglo se mijenja, Bugarska u SEV-u i u svijetu, Napuštamo Bugarsku)
Školska knjiga – Širom svijeta 3, Zagreb 1977.
63. Enciklopedija Jugoslavije (drugo izdanje)
(Bugari – Ime, Jezik, Nastanak etničke zajednice Bugara, Narodna (tradicijska) kultura, Nacionalna kultura Bugarsko-jugoslavenski odnosi – Politički odnosi, Ekonomski odnosi, Kulturni odnosi, Bugarska slavistika o Južnim Slovenima)
JLZ, svezak II., Zagreb 1982. Ivan Golub Slavenstvo Jurja Križanića
JAZU, Zagreb 1983.
64. Juraj Križanić Objasn’enje vivodno o pismě slověnsko
(priredio, uvod napisao i tekst preveo Josip Hamm)
JAZU, Zagreb 1983.
65. Dražen Budiša Počeci tiskarstva u evropskih naroda
(Bugarska)
(ilustrirano – djelomice u bojama)
66. Ćiril i Metod
1 Sofija i sokol 2 U zemlji Kazara 3 Među Slavenima 4 Pobjeda u Rimu – tamnica u Bavarskoj 5 Sudbina sedmočislenika
Crta Radovan Devlić, kolorira Igor Kordej, tekst stripa Dubravko Horvatić, komentar Michal Lacko
(Slavenski apostoli i prosvjetitelji / strip s komentarom)
Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1985.
67. Ivo Banac Grbovi: biljezi identiteta, predgovor Slobodan Prosperov Novak, opisi grbova Josip Kolanović,
tekstove Ive Banca preveo Zlatko Pleše, tekst Pavla Rittera Vitezovića preveli Mate Križman i Josip Kolanović, fotografije originala Boris Cvjetanović
Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1991.
68. Rumjana Božilova Knjiga Stjepana Radića o Bugarima
Povijesni prilozi, broj 14
Hrvatski institut za povijest, Zagreb 1995.
69. Ivan Kukuljević Sakcinski Izabrana djela, priredio Nikola Batušić
Stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb 1997.
70. Juraj Križanić Politika
(preveli Mate Malinar i Radmio Venturin)
Biblioteka Povijest hrvatskih političkih ideja
Golden marketing – Narodne novine, Zagreb 1997.
71. Radoslav Katičić Litterarum studia: Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog
svednjovjekovlja – Sklavinije
Matica hrvatska, Zagreb 1998.
72. Revija malih književnosti – katalog
Emanuel A. Vidinski 4. listopada (odlomak iz romana Mjesta za disanje), prijevod Dijana Hrešćak, poezija (prijevod Ksenija Marković)
Angel Igov Avenija (prijevod Ira Muhlstein), Dogodit će se (prijevod Marija Roglić), Soc is not dead – Stvarna Fantazija (prijevod Ivan Čirko)
Marin Bodakov Poezija (prijevod Ksenija Marković)
Marica Kolčeva Poezija (prijevod Ksenija Marković), Umirivanje one koja je izgubila nadu (prijevod Martina Večerić) Poezija (prijevod Ksenija Marković), Darovi prosinca (prijevod Ivana Primorac)
Marija Kalinova Poezija (prijevod Ksenija Marković)
Kamelija Spasova Poezija (prijevod Ksenija Marković)
Mira Duškova Poezija (prijevod Ksenija Marković)
Silvija Tomova Glukoza (prijevod Karolina Ferlindeš), Dobar dan, R. (prijevod Martina Šestić), Plavo (prijevod Filip Kovačević)
Jana Bukova Jabuke, Filip Kovačević Čaj u snijegu ili Mali zastoj na N-skom kolodvoru, Ivana Primorac Učitelj se vratio pijan (prijevod Lara Brkić)
Booksa, Zagreb 2008.
73. Franjo Husinec Dr. Fran Gundrum Oriovčanin – Gradski fizik u Križevcima
Bugarsko razdoblje (1889-1894)
Ogranak Matice hrvatske Križevci, 2001.
74. Stjepan Damjanović Slovo iskona – Staroslavenska/starohrvatska čitanka
Matica hrvatska, Zagreb 2002.
75. Nada Kisić-Kolanović Zagreb-Sofija: prijateljstvo po mjeri ratnog vremena:1941-1945.
Hrvatski državni arhiv, Zagreb 2003.
76. Hrvatsko-bugarski odnosi u 19. i 20. stoljeću – Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa (Zagreb, 27.-28. X. 2003)
(Antoaneta Balčeva Duh novog vremena u kulturno-estetskim traganjima Hrvata i Bugara, Marija Barbieri Bugarski pjevači na hrvatskoj opernoj sceni do kraja Drugoga svjetskoga rata, Ivan Božilov Car Ivan Aleksandar Asen (1331-1371) i dubrovački historiografski krug, Rumjana Božilova Bugarska i politička kriza u Hrvatskoj 1912. godine, Josip Bratulić Franjo Horvat Kiš u Bugarskoj, Dalibor Brozović Utjecaj Beograda na hrvatsko-bugarske odnose, Svetlozar Eldarov Prvi bugarski publicist u Zagrebu ili Hrvatska potpora bugarskoj borbi za oslobođenje u Makedoniji krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, Milena Georgieva Antagonizam i uzajamno djelovanje u južnoslavenskom modernizmu na početku XX. stoljeća: Udruženje južnoslavenskih umjetnika Lada i društvo Medulić, Branko Hećimović Hrvatsko-bugarski kazališni dodiri i veze od fin de sièclea, Željko Holjevac Krvava Bugarska Joea Matošića iz 1925. godine, Mario Jareb Odnos dr. Ante Pavelića i Ustaško-domobranskog pokreta s Bugarima i Bugarskom od kraja dvadesetih godina do uspostave NDH u travnju 1941., Nada Kisić-Kolanović Nezavisna Država Hrvatska i carevina Bugarska 1941-1945, Hrvoje Klasić Odnosi hrvatskih i bugarskih riječnih brodara tijekom Domovinskog rata (1991-1998), Nikolaj Kočankov Rađanje jedne države, Nezavisna Država Hrvatska i Bugarska na europskom jugoistoku, Nevenka Košutić-Brozović Dodiri hrvatske i bugarske književnosti u doba Moderne, Tihana Luetić Struktura bugarske studentske populacije na Mudroslovnom (Filozofskom) fakultetu kr. Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu od 1874. do 1914., Stjepan Matković Hrvatska historiografija i intelektualna javnost o Balkanskim ratovima 1912.-1913., Milan Mihaljević Deklinacija pridjeva u najstarijim hrvatskoglagoljskim fragmentima, Dragutin Pavličević Hrvatski političari o rješavanju Istočnog pitanja i ulozi Hrvata i Bugara (1842.-1885.), Nikola Robev Dubrovački novac i Osmansko carstvo u XIX. i XX. stoljeću (s pogledom na bugarske zemlje), Slavko Slišković Strossmayer i Bugari, Ekaterina Večeva Dubrovnik i Bugari u XVII. stoljeću, Jasna Vince Izražavanje neodređenosti množinom, Ivica Zvona
Obzor o Drugom balkanskom ratu)
Hrvatsko-bugarsko društvo, Zagreb 2005.
77. Blgari i Hrvati v jugoiztočna Evropa VII. – XXI. B.
Sanja Vulić Krsto Pejkić u hrvatskoj filologiji, Franjo Šanjek Krstjani i bogumili. Kršćanski idealisti ili krivovjerci?, Lovorka Čoralić, Zoran Ladić Prilog poznavanju hrvatsko-bugarskih veza u 16. stoljeću – Tragom jednog istražnog procesa mletačke inkvizicije, Suzana Leček Hrvatska seljačka predstava u Sofiji 1940.: idelologija i djelovanje kulturno-prosvjetne organizacije Seljačke sloge, Josip Bratulić Vladimir Židovec i njegova knjiga o Bugarskoj
Blgarska akademia na naukite – Institut po balkanistika, Sofija 2006.
78. Gundrum u Bugarskoj
(Govor Agopa Garabedjana, ravnatelja Balkanološkoga instituta Bugarske akademije nauka, Govor Konstantina Koseva, potpredsjednika Bugarske akademije nauka, Govor dr. Rumjane Božilove, više znanstvene suradnice Balkanološkoga instituta, prevoditeljice knjige, Govor Margarite Mihajlove, glavne urednice akademijine naklade Marin Drinov, Govor veleposlanika Republike Hrvatske u Sofiji Dražena Vukova Colića)
Matica hrvatska, Kolo 4/2006., Zagreb
79. Hrvatska revija
Tihana Luetić Sofija – Bugarska prijestolnica između istoka i zapada
4/2004.
Tema broja: Bugarska, nova članica Europske unije
(Marijana Stamova Komadić raja; Ivan Božilov Kultura srednjovjekovne Bugarske; Ljubomir G. Ognjanov Izgradnja i razvoj treće bugarske države; Rumjana Koneva Bugarska Kultura 1878-1944; Iskra Baeva Mukotrpnosti procesa tranzicije; Ekaterina Nikova Dugi kratki put u Europsku uniju; Naum Kajčev Bugarska i makedonski čvor – Od Stanka Vraza i Konstantina Miladinova do Europske unije; Rumjana Božilova Bugari i Hrvati kroz stoljeća)
3/2007
Matica hrvatska, Zagreb 2001 – 2009. (obnovljeni tečaj, urednik Mladen Klemenčić)
80. Zbornik radova sa simpozija Država, obštestvo i kultura na B’lgari i H’rvati ot 7. do 21. vek,
sastavile Rumiana Božilova, Lilia Kirova, Irina Ognenova, Antoaneta Balčeva
Ante Gulin Desetogodišnja plodna suradnja između odsjeka za povijesne znanosti HAZU iz Zagreba i Instituta za balkanistiku BAN-u iz Sofije, Zoran Ladić O kasnosrednjovjekovnim epidemijama kuge u Dalmaciji i nastojanjima stanovništva dalmatinskih gradova u njihovu sprječavanju, Lovorka Čoralić Mletački časnik, istarski posjednik, zadarski građanin – bojnik Juraj iz Bara (prilog poznavanju komunikacija duž istočnojadranske obale u XVII. stoljeću), Josip Bratulić Bugari i bugarske teme u Hrvatskoj književnosti u XIX. stoljeću, Stjepan Sučić Bugarska i Bugari u hrvatskoj knjizi kroz stoljeća, Hrvojka Mihanović-Salopek Uloga grofovske obitelji Pejačević u prosvjeti i kulturnoj interferenciji Bugarske i Hrvatske, Marija Karbić, Suzana Leček Od slavenstva do isključenosti – veze Hrvatskog sokola i Bugarske, Tihana Luetić Konfesionalna, jezična i nacionalna struktura studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1874.-1914., Nada Kisić Kolanović Povijesni procesi vezani uz Bugarsku i Nezavisnu državu Hrvatsku 1941.-1944. godine, Sanja Vulić Današnji govor janjevačkih Hrvata u Bugarskoj
Institut na balkanistika pri BAN, Sofija 2009.
81. Tanya Dimitrova Dimitrova Krštenje kod pravoslavnih Bugara – sakramenti i tradicija
Hrvatsko antropološko društvo, Antropoologijska biblioteka – Radovi Instituta za antropologiju,
Knjiga 4, Zagreb 2015.
