Što se tiče njihove strukture, po svom socijalnom porijeklu većina njih pripadala je građanskom trgovačko-obrtničkom sloju. Bugarska država dijelila je i stipendije za školovanje u inozemstvu: po broju podijeljenih stipendija Zagrebačko sveučilište u cjelini bilo je na trećem mjestu u Monarhiji, a na Filozofskom fakultetu potporu države primalo je 11 studenata. Po svojoj zavičajnosti studenti su bili iz različitih krajeva Bugarske, ali i šire, a po vjerskoj su strukturi bili izrazito homogeni (pravoslavne vjeroispovjesti). Spolna struktura govori o počecima ženskog studiranja (10% bugarske studentske populacije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu činile su žene).

Što se tiče vremena provedenog u Zagrebu, bugarski studenti tijekom svog studiranja su se ne samo uklopili u društvena događanja svojih hrvatskih kolega, već su bili i rado viđena grupa na različitim javnim okupljanjima. Domaći uglednici, a naročito njihovi profesori rado su se odazivali njihovim događanjima, uvijek naglašavajući njihovo uzorno ponašanje i želju za obrazovanjem. Iako su u pravilu bili slabijih materijalnih mogućnosti, u pravilu su bili cijenjeni kao mirna, marljiva i ambiciozna grupa na Sveučilištu u Zagrebu, o čemu svjedoče i komentari njihovih profesora.