Bez bugarskih pjevača hrvatska operna scena bila bi znatno siromašnija, pogotovo nakon Drugog svjetskog rata. Dolazili su kao izgrađeni umjetnici, dobro školovani, široke glazbene i opće kulture te su znatno pridonijeli hrvatskoj opernoj umjetnosti. Hrvatske pozornice pamte njih više od osamdeset, bilo da je riječ o članovima hrvatskih opernih kuća, stalnim gostima ili povremenim gostima.
Među stalne članove hrvatskih opernih kuća ubrajaju se: Petar Rajčev, Stojan Kolarov Marijana Radev i njezin brat Gregor Radev, Jana Puleva-Papandopulo, Boris Marinov, Filka Dimitrova-Pletikosić, Ivan Stefanov, Elena Hristova, Anastazija Dimitrova-Božikova, Stojan Stojanov Gančev i Veneta Janeva Iveljić.
Među brojnim gostima koji su dali važan doprinos gostovanjima Zagrebačke opere u Japanu, Švicarskoj i Njemačkoj bili su Zlatomira Nikolova i Valentin Enčev Katja Popova, Julija Viner, Ljubomir Bodurov, Dimitar Uzunov i Nikola Nikolov i jedan od najvećih bugarskih basova Nikolaj Gjuzelev. Svakako ovdje moramo spomenuti i veliku Rajnu Kabaivansku, sopranisticu koja je napravila svjetsku karijeru te njezinu mlađu kolegicu Svetlu Vasilevu, koja je i danas gošća najvećih svjetskih pozornica.
Pišući ove redove ne mogu zaboraviti riječi dr. Branka Hećimovića na predstavljanju monografije Marije Barbieri Bugarski pjevači na hrvatskoj opernoj sceni u Hrvatskom narodnom kazalištu: Ovo kazalište se treba zvati Hrvatsko-bugarsko-slovensko narodno kazalište, jer bez bugarskih i slovenskih pjevača bilo bi jako siromašno.
Raško Ivanov, predsjednik Nacionalne zajednice Bugara u Hrvatskoj