Info Panel
Početna  /  O izložbi  /  O izložbi – tekst iz Kataloga izložbe

O izložbi – tekst iz Kataloga izložbe

Izložbenim postavom i katalogom Jezik sveti mojih djedova: hrvatsko-bugarske usporednice Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, u suradnji s Veleposlanstvom Bugarske u Republici Hrvatskoj, izborom najrelevantnijih bibliografskih izvora podsjeća na hrvatsko-bugarske kulturne dodire, osnažene doprinosom nerijetkog broja hrvatskih i bugarskih intelektualaca, među kojima se posebno izdvaja ime Josipa Jurja Strossmayera. 

Njegova se nastojanja, u godini obilježavanja 200. obljetnice rođenja, u priču o bugarsko-hrvatskim kulturnim prepletajima upisuju stipendiranjem bugarskih studenata i učenika u Zagrebu, korespondentnim zalaganjem s hrvatskim i europskim intelektualcima za bugarske teme, te tiskarskim poticanjem.

Ovogodišnja izložba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nije prva, potaknuta hrvatsko-bugarskim kulturnim odnosima; pod nazivom Književne kulturne veze između Bugara i Hrvata prethodi joj izložba održana 1942. u prostoru stare Sveučilišne knjižnice na Marulićevu trgu, predstavljena u vitrinama Grafičke zbirke, marom priređivača, tadašnjih knjižničara Josipa Badalića i Antuna Rojnića.

Motivirani danom Sv. Dimitrija, 26. listopada, datumom otvaranja izložbe odabrali smo dan do kada se u Bugarskoj zgotovljuju radovi na polju. Zanjihani, naime, pričom o maru bugarskih vrtlara u Hrvatskoj posegnuli smo za metaforom odabira tematskih gredica, koje su autori prilogâ, zadanosti forme radi, uredili na način jezgrovit i edukativan potencijalnim posjetiteljima izložbe i čitateljima kataloga, s usporednom sviješću o njihovoj mogućoj dopunjivosti.

Bibliografski prilozi o bugarsko-hrvatskim vezama prelaze obimom okvir kataloga, no čak se i njihov izbor čini izdašnim. Jezgru bibliografije ili njezinu polazišnu osnovu čini izbor jedinica objavljen u Prilozima bibliografiji bugarsko-hrvatskih kulturnih veza Stjepana Sučića te dopunjen izvorima dostupnima u fondu Knjižnice.

Ostavljajući prostora daljnjem propitivanju, uvodne riječi bibliografskim prinosima 

Sučićevim, pisanima s namjerom sveobuhvatnosti, preuzimaju ulogu poučnog podsjetnika kroz opća mjesta i manje znane pojedinosti o bugarsko-hrvatskim kulturnim dodirima, pa je, uz autorovo odobrenje, donosimo u prilogu kataloga.

Premda postavom i bibliografskim izborom kronološki ne ponire u najstarije pisane tragove bugarsko-hrvatskih prožimanja, naša izložba, kao i njezina prethodnica poodmakla datuma, daje presjek dvosmjernih kulturoloških odnosa od početaka do danas, intenziviranih posebno posljednjih stotinu godina.

Postavljenom u predvorju Knjižnice, izložbom gotovo i nehotice, pripitomljujemo žal Franje Bučara, autora prilogâ o izložbi prethodnici održanoj četrdesetih godina dvadesetog stoljeća u prostoru stare Sveučilišne knjižnice na Marulićevu trgu, odzrcaljen u njegovim riječima Šteta tek da ova vrlo zanimljiva izložba nije bila bar na koji dan otvorena i širokom općinstvu.

Sonja Martinović, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Ksenija Banović