Info Panel
Početna  /  Kulturne veze  /  Glazba  /  Bugarsko-hrvatske glazbene veze: iz ostavštine Ivana pl. Zajca u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu / Tatjana Mihalić
  • Ivan_pl._Zajc_1907_Mosinger

Bugarsko-hrvatske glazbene veze: iz ostavštine Ivana pl. Zajca u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu / Tatjana Mihalić

Bugarska je glazbena javnost koncem 19. i početkom 20. stoljeća bila prilično dobro upoznata s hrvatskim glazbenim repertoarom. U tom kontekstu navode se primjeri popularnosti hrvatske himne Lijepa naša među bugarskim stanovništvom te prva bugarska simfonija koju je za svoj diplomski rad skladao Nikola Atanasov, student na školi Hrvatskoga glazbenog zavoda, kao dokazi postojeće tradicije hrvatsko-bugarskih glazbenih veza.

U Bugarskoj, krajem 19. i početkom 20. stoljeća, vrlo su poznati i izvođeni zborovi Vatroslava Lisinskog, Vilka Novaka, Franje Kuhača, Vjekoslava Klaića i Franje Vilhara, a vrlo često se izvode tamburaške skladbe Milutina Farkaša, Milana Stahuljaka i Gustava Vilima Broža.

Od svih hrvatskih glazbenika poznatih u Bugarskoj, Ivanu pl. Zajcu pripada najistaknutije mjesto. Malo je poznato da je Zajc 1894. sa svojom popijevkom Majka (prema tekstu Bugarska majka Ivana Vazova i prijevodu Augusta Šenoe) pobijedio na prvom bugarskom glazbenom natjecanju i da je njegova skladba Napred ti, B’lgarino, himna prvog bugarskog pjevačkog društva iz Plovdiva iz 1896.

Bugarska majka / Ivan Vazov

Ulomci iz nekih Zajčevih opera tako su se udomaćile u Bugarskoj, da se uvriježilo mišljenje da je Zajc bugarski glazbenik, a neke od melodija postale su gotovo simbolima nacionalne borbe za slobodu što Vojinov potvrđuje to sljedećim riječima: Neka zna veliki maestro [Ivan Zajc], da Bugari njegove pjesme pjevaju oduševljenjem kao pjesme svoje, kao pjesme iz svoje domovine. Bugari su ih primili, a bugarski glazbenici svu njegovu glazbu poznaju i proučavaju i prate svako novo njegovo djelo. (Obzor, 48 (1907.), 109, str. 2).

dr.sc. Tatjana Mihalić,  Zbirka muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu