Dio bivših zagrebačkih studenata postao je, po povratku u Bugarsku, sastavni dio tamošnje društvene elite, bilo da su bili uključeni u politički život, bilo da su napredovali do karijere sveučilišnih profesora ili značajnih kulturnih i znanstvenih radnika. Međutim, najveća većina njih bila je zaposlena po gimnazijama širom Bugarske te na taj način prenosila znanje koje je djelomično stečeno i na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i tako utjecala na formiranje novih generacija bugarske inteligencije.

„Ako sumiramo prethodne podatke, vidimo da je devetnaestero zagrebačkih studenata radilo na Sveučilištu, četrdesetero njih se zaposlilo u gimnazijama (s time da je dio gimnazijskih profesora radio i po državnim ministarstvima kao inspektor ili savjetnik), jedan je bio ministar, šestero njih su bili ostali kulturni djelatnici, novinari i publicisti. Isto tako, od tih studenata desetero ih je imenovano članovima Bugarske akademije nauka.“

Izvor: Luetić, Tihana. Struktura bugarske studenske populacije na Mudroslovnom (filozofskom) fakultetu kr. sveučilišta Franje Josipa i. u Zagrebu od 1874. do 1914. // Zbornik Bugarsko-hrvatski odnosi u 19. i 20. stoljeću, str.