Info Panel
Početna  /  Vremenska lenta  /  Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmati[c]ae et Ungaricae. / Faust Vrančić
  • RIIC-16-128_0005_v

  • 13_v-24

Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmati[c]ae et Ungaricae. / Faust Vrančić

Faust Vrančić objavio je 1595. godine svoj rječnik Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmati[c]ae et Ungaricae.

Kako ističe dr. sc. Mario Grčević: “Vrančićev je pojam dalmat(in)ski povijesno-kulturološki glotonim koji se sadržajno podudara s Carrillovim pojmovima ilirski i hrvatski. Na nazivnoj razini Vrančić njime nasljeduje lekcionar Bernardina Splićanina (1495.) u kojem se hrvatski narodni jezik Dalmacije zove “vulgarizacio dalmatica”. Vrančić razrađuje pojam dalmatinski u duhu humanističkoga panslavizma i svojih vlastitih spoznaja. Njemu su svi slavenski jezici jedan jezik, a dalmatinski idiom im je u njegovu rječniku zapravo samo predstavnik. U predgovoru tumači da dalmatinskomu daje prednost pred drugim slavenskim idiomima jer je “najčišći”, a čistoća jezika u Poljaka i Čeha da potječe iz Dalmacije iz koje su Poljaci i Česi došli sa svojim vođama Lehom i Čehom. Iz toga kraja podrijetlom je i sv. Jeronim koji je Latinima i ljudima svojega naroda (suae nationis hominibus) istumačio svete knjige i zapisao ih novim pismom. Vrančić se “novim pismom” odnosi na glagoljicu, a “ljudima svojega naroda” na slavensko pučanstvo u Dalmaciji. Za Dalmaciju ne prihvaća uske granice koje su joj u njegovo vrijeme određene nepovoljnim prilikama i zbog kojih se dijeli na Dalmaciju, Hrvatsku, Bosnu, Slavoniju, Srbiju i Bugarsku. Takav mu pristup omogućuje da legendu o sv. Jeronimu proširi i da u dalmatinsko surječje uključi sv. Ćirila, za kojega tvrdi da je drugim pismom, kojim se služe Dalmatinci grčke vjere, pa i Ukrajinci, Rusi i Vlasi, učinio ono što je prije njega učinio sv. Jeronim. (Vrančić ne spominje da se ćirilicom služe i “Dalmatinci” katolici vjerojatno zato što polazi od toga da je ćirilica stvorena baš za pravoslavce.)”

Izvor: Grčević, M. Kršćanstvo i razvoj hrvatske pismenosti // Kroatologija 6(2015)1-2: 125-136
Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=228000

Na portalu Digitalne zbirke NSK dostupna su oba izdanja Vrančićeva rječnika:
13_v-24

Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae,
Italicae, Germanicae, Dalmatiae (!), & Ungaricae.
Venetiis : Apud Nicolaum Morettum, 1595. 8° [8] + 128 pag.
(Prima pag. scriptio. prior. possessor. continet: Velimir Gaj 1873.)
NSK R II C – 8° – 59 (sig. vet. R 1.379)
Pristup: Digitalne zbirke NSK

RIIC-16-128_0005_v
Dictionarium septem diversarum linguarum, videlicet Latine,
Italice, Dalmatice, Bohemice, Polonice, Germanice, & Ungarice,
… collectum a Petro Lodereckero Prageno, Bohemo, &c. …
[Pragae : … apud Nicolaum Straus, e typographeo Ottmariano, impensis ac sumptibus authoris, MDCV [1605]].
NSK RIIC-16°-128
Pristup: Digitalne zbirke NSK