Najstariji tekst hrvatskoga srednjovjekovnog prava sastavilo je povjerenstvo od predstavnika devet vinodolskih općina 6. siječnja 1288. godine. Zakonik sadrži 75 članaka u kojima su opširno razrađeni odnosi između slobodnih vinodolskih gradova i krčkih knezova. Napisan je čakavskim književnim jezikom i glagoljicom. Tekst […]

Najstariji međunarodni diplomatski dokument pisan hrvatskim jezikom nastao je kao skup dokumenata u razdoblju od 1275. do 1395. na temelju još starijih isprava. Izvorno je napisan na trima jezicima: latinskom, njemačkom i hrvatskom. Očuvala se samo hrvatska glagoljična verzija iz 1546. godine. U […]

Prva knjiga tiskana na hrvatskom jeziku i pismu, jedna od šest hrvatskih glagoljskih inkunabula i prvi europski misal koji nije otisnut latinicom dovršen je 22. veljače 1483. godine. Očuvano je samo 11 nepotpunih primjeraka Misala. U hrvatskim ustanovama pohranjeno je šest primjeraka, […]

Senjski i modruški biskup Nikola Modruški 1473. godine održao je u Rimu govor u povodu smrti kardinala Pietra Riarija. Posmrtni govor je i objavljen u Rimu 1474. te je tako postao prva poznata inkunabula hrvatskog autora. Sa sedam tiskanih izdanja u razdoblju […]

Otmica Kerbera Jakova Bunića najstariji je ep hrvatske književnosti, prvo veće tiskano humanističko djelo hrvatske književnosti i jedini očuvan hrvatski humanistički ep mitološke tematike. Prvo izdanje objavljeno je u Rimu oko 1490. godine. Spjev ima 1006 heksametara i dijeli se u […]

Pouke za čestit život, ili Institucija, djelo je kojim Marko Marulić stječe europsku slavu. Do kraja 17. stoljeća djelo je objavljeno 19 puta na latinskome jeziku i 22 puta u prijevodima na talijanski, njemački, portugalski, francuski i češki jezik. Drugim riječima, […]

Biblijsko-vergilijanski ep Marka Marulića Judita prvi je ep ispjevan na hrvatskom jeziku i najvažnije Marulićevo djelo. Marulić je djelo dovršio 22. travnja 1501., a prvi put ju je tiskao Guglielmo da Fontaneto 13. kolovoza 1521. godine u Veneciji. Marulić je doživio tri izdanja […]

Antologija Hanibala Lucića objavljena je u Veneciji 1566. godine, tri godine nakon pjesnikove smrti. Sadrži 22 ljubavne pjesme, dramu Robinja, nekoliko pjesničkih poslanica, dva epitafa i prijevod Ovidijeve heroide Pariž Eleni. Među ljubavnim pjesmama je i Jur ni jedna na svit […]

Zoranićeve Planine prvi su hrvatski roman. Ujedno su i jedino fikcionalno prozno djelo starije hrvatske književnosti. Zoranić ovim djelom ukazuje na opasnost od osmanlijskih osvajanja, te pokušava pobuditi patriotizam i ljubav prema domovini i rodnom kraju (»rasutoj bašćini«). Moglo bi se […]

Povijesni spjev Brne Karnarutića prvi je hrvatski povijesni ep i prvo u nizu djela o poznatoj bitki pod Sigetom 1566. Karnarutić je posvetio djelo Jurju Zrinskomu, sinu sigetskoga junaka Nikole Šubića Zrinskoga. Prvo izdanje tiskano je 1584. godine u Veneciji.   […]

Petojezični rječnik Fausta Vrančića prvi je rječnik hrvatskoga jezika. Rječnik sadrži stupac s 5411 abecedno poredanih latinskih riječi, prevedenih na talijanski, dalmatinski, njemački i mađarski jezik. Vrančić hrvatski jezik naziva dalmatinskim jezikom, a rječnik sadržava 3800 hrvatskih riječi pretežno čakavskog […]

Osnove ilirskoga jezika u dvije knjige Bartola Kašića prva su gramatika hrvatskoga jezika. Povod za njezin nastanak bilo je osnivanje Akademije ilirskoga jezika 1599. te osobna preporuka pape Klementa VII. da se započne studij ilirskoga jezika. Gramatika je objavljena 1604. u Rimu […]

Djelo Spomen na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije prva je sustavna hrvatska povijesnica. Djelo je posvećeno kralju Ferdinandu IV. te braći Nikoli i Petru Zrinskomu. Pisano je u protureformacijskom duhu, zbog čega su ga njemački protestanti osudili […]

Prvi molitvenik na hrvatskom jeziku osobno je prevela s njemačkoga i priredila Ana Katarina Zrinski. Dovršila je molitvenik 1. kolovoza 1660. godine u Ozlju, što je vidljivo iz njezina predgovora, a otisnula ga je 1661. godine u Veneciji, u poznatoj tiskari Babian, o […]

O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske najvažnije je djelo Trogiranina Ivana Lučića. Ovo djelo smatra se prvim znanstveno-kritičkim djelom hrvatske historiografije, a njegov autor „ocem hrvatske historiografije.“ U pisanju toga djela Lučić se služio građom iz arhiva, gradskih kancelarija, javnih i […]

Ep Osman najpoznatije je djelo Ivana Gundulića i jedan od najboljih hrvatskih epova književnog baroka. Ep nije tiskan do 1826. godine te je do nas stigao necjelovit: nedostaju 14. i 15. pjevanje koja Gundulić najvjerojatnije nikad nije niti dovršio. Ta je pjevanja ispjevalo […]

Gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi Ivana Belostenca monumentalni je rječnik u dva dijela i prvi rječnik koji obuhvaća sva tri hrvatska narječja, pod zajedničkim nazivom lingua Illyrica. Belostenčevo životno djelo desetljećima je ležalo u rukopisu u pavlinskom samostanu u Lepoglavi. […]

Andrija Kačić Miošić autor je najčitanijeg djela hrvatske dopreporodne književnosti. Prvo izdanje tiskano je 1756. godine u Veneciji i s godinama je postalo pravi bestseler s više od osamdeset izdanja do danas. To je djelo pučka povijesna čitanka koja poučava čitatelje […]

Satirično-narativni spjev Matije Antuna Relkovića prvo je svjetovno djelo slavonske književnosti. Spjev je objavljen u Dresdenu 1762. godine u 1500 primjeraka. Sastoji se od 11 pjevanja u narodnom desetercu, kojim autor kritizira tadašnje gospodarske i moralne uvjete u Slavoniji. Unatoč brojnim […]

Ljudevit Gaj, vođa hrvatskoga narodnog preporoda, napisao je malenu i skromnu knjigu s dubokim i dalekosežnim posljedicama, i to u dobi od samo 21 godine. Djelo je tiskano u Budimu 1830. na hrvatskokajkavskom i njemačkom jeziku, a sadrži prijedlog pravopisne reforme […]

Grof Janko Drašković objavio je 1832. godine u Karlovcu svoju Disertaciju, prvi hrvatski politički program. Ta je znamenita brošura pisana štokavskim narječjem i u njoj se Drašković zauzimao za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja, a zatim i za stvaranje Velike Ilirije u koju […]

Gramatika Vjekoslava Babukića prva je zagrebačka gramatika i prva općenacionalna gramatika. Po njoj se učio hrvatski jezik pedesetak godina, a jezik koji je Sabor proglasio službenim 1847. upravo je jezik koji je opisan u njoj. Njome je prvi put kodificirana jezična […]

Taj prvi moderni putopis u hrvatskoj književnosti napisao je Matija Mažuranić pod imenom “jedan domorodac” s 22 godine. Knjiga je bilo dobro prihvaćena te je već 1845. godine prevedena na češki jezik. Za Mažuranićev Pogled u Bosnu Stanko Vraz primjećuje […]

Epski spjev Ivana Mažuranića najbolje je ostvarenje preporodne hrvatske književnosti. Prvi je put tiskan pod naslovom Smèrt Čengić-age u almanahu Iskra 1846. godine. Od tada do danas spjev je doživio mnogobrojna izdanja i  preveden je na mnoge jezike. U kasnijim izdanjima […]