Najstariji hrvatski epigrafski spomenici i tisuće stranica najvrjednijih knjiga i dokumenata, ispisanih glagoljicom, svjedoče o dugovječnosti i kontinuiranom razvoju hrvatske kulture, koja je to pismo ne samo prigrlila nego ga …
Pročitaj više →Nedugo nakon što je na području Srednje Europe krajem 9. stoljeća završeno stvaranje kršćanske kulture temeljene na glagoljičkome pismu i starocrkvenoslavenskome jeziku, kao plod djelovanja svetih Konstantina Ćirila i Metoda, …
Pročitaj više →Kao dio arheologije i jedna od pomoćnih povijesnih znanosti, epigrafija proučava natpise i grafite uklesane, ispisane ili uparane u neki čvrsti materijal (kamen, kovinu, staklo, opeku, drvo, žbuku i dr.). …
Pročitaj više →Nakon što je glagoljaštvo sredinom 13. stoljeća steklo legitimitet da supostoji kao mogućnost u Katoličkoj Crkvi, odnosno da se liturgija po rimskome obredu može ravnopravno obavljati na latinskom i na …
Pročitaj više →Pergamena i papir na kojima su ispisivana glagoljska slova svjedoče o trajnosti i postojanosti ovoga po mnogočemu posebnoga pisma na hrvatskome etničkom i jezičnom prostoru. Glagoljska rukopisna tradicija stoljećima supostoji …
Pročitaj više →Vinodolski zakonik je glagoljicom pisani zbornik pravnih normi, koji sadržava 77 članaka. Gradovi slobodne vinodolske općine (Novi, Ledenice, Bribir, Grižane, Hreljin, Bakar, Trsat, Grobnik) prihvaćaju obveze prema krčkim knezovima i …
Pročitaj više →Istarski razvod je pravni dokument kojim se utvrđuju granice (“termeni i kunfini”) između feudalnih gospodara i seoskih općina (“komuna”). Razvođenje je stari slavenski pravni običaj kojim se utvrđuju granice terenskom ophodnjom. Istarski …
Pročitaj više →Vrbnički statut najstariji je pravni spomenik otoka Krka. Nastao je za vladavine imućnih i utjecajnih knezova Frankopana, koji su obilježili srednjovjekovnu povijest otoka Krka. Knjiga vrbničkih statutarnih odredbi zapisana je …
Pročitaj više →Sa svojih 350 listova Petrisov zbornik iz 1468. godine najopsežniji je, a po sadržaju najzanimljiviji među hrvatskoglagoljskim srednjovjekovnim rukopisnim zbornicima i najvažniji izvor za istraživanje hrvatske srednjovjekovne književnosti. U njemu se …
Pročitaj više →Najstarijim tiskanim knjigama pripada naziv u kojemu će malotko prepoznati skrivenu metaforu. Knjige koje su se u 15. stoljeću u Europi počele tiskati tehnikom pomičnih slova izrađene su i dovršene …
Pročitaj više →Misal po zakonu rimskoga dvora prva je hrvatska knjiga tiskana na hrvatskom jeziku, a otisnuta je svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije. To je prvi misal u Europi koji nije …
Pročitaj više →Senjski glagoljski misal “po zakonu Rimskoga dvora” prva je od ukupno sedam knjiga tiskanih u senjskoj tiskari. Ova knjiga četvrta je po starosti (treća među sačuvanima) hrvatskoglagoljska inkunabula i prva …
Pročitaj više →Misal hruacki bio je najljepši i najopsežniji proizvod riječke glagoljaške tiskare, čije je tiskanje vodio modruški biskup Šimun Kožičić Benja (o. 1460.–1536.). On se nakon pada Modruša pod Turke povukao u …
Pročitaj više →Knjiga Artikuli ili Deli stare krstjanske vere tiskana u Urachu 1562. godine jedno je od najzanimljivijih djela proizašlih iz ove protestantske tiskare. Riječ je o znamenitoj Trubarovoj redakciji Augsburške vjeroiposvijesti, otisnutoj …
Pročitaj više →Prevođenjem liturgijskih tekstova rimskih sakramentara s latinskoga jezika na starocrkvenoslavenski jezik, još za vrijeme inkulturacijske misije u Moravskoj i Panoniji, razvija se liturgijsko kulturno okruženje koje, pored napisane riječi koja …
Pročitaj više →Povijest Hrvata napisana je na glagoljici. Doslovno i jest – na jednoj od najpoznatijih skulptura Ivana Meštrovića, nastaloj 1932. godine, skoro stoljeće nakon što se glagoljica među Hrvatima povukla iz …
Pročitaj više →