Info Panel
2019

HRVATSKA GLAGOLJICA

Najstariji hrvatski epigrafski spomenici i tisuće stranica najvrjednijih knjiga i dokumenata, ispisanih glagoljicom, svjedoče o dugovječnosti i kontinuiranom razvoju hrvatske kulture, koja je to pismo ne samo prigrlila nego ga …

Pročitaj više →

TRAGOVI ĆIRILOMETODSKOGA NASLJEĐA U HRVATSKOJ

Nedugo nakon što je na području Srednje Europe krajem 9. stoljeća završeno stvaranje kršćanske kulture temeljene na glagoljičkome pismu i starocrkvenoslavenskome jeziku, kao plod djelovanja svetih Konstantina Ćirila i Metoda, …

Pročitaj više →

HRVATSKOGLAGOLJIČKA EPIGRAFIJA

Kao dio arheologije i jedna od pomoćnih povijesnih znanosti, epigrafija proučava natpise i grafite ukle­sane, ispisane ili uparane u neki čvrsti materijal (kamen, kovinu, staklo, opeku, drvo, žbuku i dr.). …

Pročitaj više →

GLAGOLJSKI PISARI

Nakon što je glagoljaštvo sredinom 13. stoljeća steklo legitimitet da supostoji kao mogućnost u Ka­toličkoj Crkvi, odnosno da se liturgija po rimskome obredu može ravnopravno obavljati na latinskom i na …

Pročitaj više →

GLAGOLJICA – RUKOPISI

Pergamena i papir na kojima su ispisivana glagoljska slova svjedoče o trajnosti i postojanosti ovoga po mnogočemu posebnoga pisma na hrvatskome etničkom i jezičnom prostoru. Glagoljska rukopisna tradicija stoljećima supostoji …

Pročitaj više →

VINODOLSKI ZAKONIK (1288.)

Vinodolski zakonik je glagoljicom pisani zbornik pravnih normi, koji sadržava 77 članaka. Gradovi slobodne vinodolske općine (Novi, Ledenice, Bribir, Grižane, Hreljin, Bakar, Trsat, Grobnik) prihvaćaju obveze prema krčkim knezovima i …

Pročitaj više →

ISTARSKI RAZVOD (1275 – 1395)

Istarski razvod je pravni dokument kojim se utvrđuju granice (“termeni i kunfini”) između feudalnih gospodara i seoskih općina (“komuna”). Razvođenje je stari slavenski  pravni običaj kojim se utvrđuju granice terenskom ophodnjom. Istarski …

Pročitaj više →

VRBNIČKI STATUT (1388.)

Vrbnički statut najstariji je pravni spomenik otoka Krka. Nastao je za vladavine imućnih i utjecajnih knezova Frankopana, koji su obilježili srednjovjekovnu povijest otoka Krka. Knjiga vrbničkih statutarnih odredbi zapisana je …

Pročitaj više →

PETRISOV ZBORNIK (1468.)

Sa svojih 350 listova Petrisov zbornik iz 1468. godine najopsežniji je, a po sadržaju najzanimljiviji među hrvatskoglagoljskim srednjovjekovnim rukopisnim zbornicima i najvažniji izvor za istraživanje hrvatske srednjovjekovne književnosti. U njemu se …

Pročitaj više →

GLAGOLJICA – TISKANA GRAĐA

Najstarijim tiskanim knjigama pripada naziv u kojemu će malotko prepoznati skrivenu metaforu. Knjige koje su se u 15. stoljeću u Europi počele tiskati tehnikom pomičnih slova izrađene su i dovršene …

Pročitaj više →

MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA (1483.)

Misal po zakonu rimskoga dvora prva je hrvatska knjiga tiskana na hrvatskom jeziku, a otisnuta je svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije. To je prvi misal u Europi koji nije …

Pročitaj više →

SENJSKI GLAGOLJSKI MISAL (1494.)

Senjski glagoljski misal  “po zakonu Rimskoga dvora” prva je od ukupno sedam knjiga tiskanih u senjskoj tiskari.  Ova knjiga treća je po redu hrvatskoglagoljska inkunabula i prva glagoljska inkunabula za …

Pročitaj više →

MISAL HRUACKI PO RIMSKI OBIČAI I ČINЬ SA VSIMI EŽE V DIEČKIHЬ MISALEHЬ SUT … OD SLOVA DO SLOVA KUŽANЬ POPRAVLENЬ I PREPISANЬ ČASTNIM … ŠIMUNOMЬ KOŽIČIĆEMЬ ZADRANINOMЬ BISKUPOM MODRUŠKIMЬ (1531.)

Misal hruacki bio je najljepši i najopsežniji proizvod riječke glagoljaške tiskare, čije je tiskanje vodio modruški biskup Šimun Kožičić Benja (o. 1460.–1536.). On se nakon pada Modruša pod Turke povukao u …

Pročitaj više →

ARTIKULI ILI DELI PRAVE STARE KRSTIANSKE VERE, IS SVETOGA PISMA REDOM POSTAVLENI … VA HRVACKI VERNO STLMAČENI PO ANTONU DALMATINU I STIPANU ISTRIANU (1562.)

  Knjiga Artikuli ili Deli stare krstjanske vere tiskana u Urachu 1562. godine jedno je od najzanimljivijih djela proizašlih iz ove protestantske tiskare. Riječ je o znamenitoj Trubarovoj redakciji Augsburške vjeroiposvijesti, otisnutoj …

Pročitaj više →

GLAGOLJAŠKO PJEVANJE

Prevođenjem liturgijskih tekstova rimskih sakramentara s latinskoga jezika na starocrkvenoslaven­ski jezik, još za vrijeme inkulturacijske misije u Moravskoj i Panoniji, razvija se liturgijsko kulturno okru­ženje koje, pored napisane riječi koja …

Pročitaj više →

PREPOROD GLAGOLJICE I GLAGOLJAŠTVA

Povijest Hrvata napisana je na glagoljici. Doslovno i jest – na jednoj od najpoznatijih skulptura Ivana Meštrovića, nastaloj 1932. godine, skoro stoljeće nakon što se glagoljica među Hrvatima povukla iz …

Pročitaj više →