Najstariji hrvatski epigrafski spomenici i tisuće stranica najvrjednijih knjiga i dokumenata, ispisanih glagoljicom, svjedoče o dugovječnosti i kontinuiranom razvoju hrvatske kulture, koja je to pismo ne samo prigrlila nego ga i od 13. stoljeća oblikovala u novi, vlastiti sustav poznat kao uglata ili hrvatska glagoljica.
Taj je novi i za hrvatsku kulturu specifičan tip glagoljskoga pisma kroz stoljeća postao jedan od stožernih simbola našega kulturnog identiteta. Put je do takva statusa uglate glagoljice vodio preko vrijednih ruku klesara, umornih očiju pisara, zauzetosti popova glagoljaša, vještine naših najstarijih majstora tiska, predanosti znanstvenika, kreativnosti i vizije pojedinaca u kulturnim industrijama.
Pred nama je priča o putu koje je pismo Konstantina Ćirila prešlo u Hrvata, od početaka naše pismenosti do stožernoga mjesta u ukupnome kulturnom identitetu. Stoljećima ispisivana, priča o hrvatskoj glagoljici.