Ignatius Fux, nama danas poznatiji kao Vatroslav Lisinski. Kršten je 8. srpnja 1819. u zagrebačkoj crkvi sv. Marka kao peto dijete obrtnika, trgovca i mesara Andrije Fuxa (Fuchs, Fuhs, Fuks) …
Pročitaj više →Prvi kontakti Lisinskoga s glazbom započinju u doba srednjoškolskoga obrazovanja. Poznato je da mu je život obilježila fizička indisponiranost – nespretnim padom iščašio je kuk te se cijeloga života morao …
Pročitaj više →Iako njegovo glazbeno obrazovanje napreduje, a Lisinski se pokazuje vrlo talentiran, pred kraj srednjoškolskoga obrazovanja, 1837., umire mu otac te su njegovi planovi za daljnji nastavak školovanja, zbog financijskih razloga, …
Pročitaj više →Iako političke prilike 1843. zabranjuju ilirsko ime, to nije spriječilo daljnja nastojanja Alberta Ognjana Štrige u ilirskom zanosu pa tako na njegov nagovor Lisinski počinje pisati operu Ljubav i zloba. …
Pročitaj više →Zahvaljujući financijskim prilozima čije prikupljanje je organizirao Štriga, Lisinskome je omogućen odlazak na školovanje u Prag od 1847. do 1850., gdje je trebao steći formalnu naobrazbu iz kompozicije. No s …
Pročitaj više →Opera Porin druga je opera Vatroslava Lisinskoga, koju počinje skladati još za svojega boravka u Pragu 1848., a dovršava 1951. u Zagrebu. Porin je nacionalna povijesna opera u pet činova. …
Pročitaj više →U Zagreb se Lisinski vraća u rujnu 1850., netom nakon primitka negativne vijesti – odbijena mu je molba za polaganje apsolventskoga ispita na konzervatoriju uz opetovano obrazloženje da je premašio …
Pročitaj više →Suočen s egzistencijalnim problemima, Lisinski se 1852. godine okreće pravnoj struci i daje zamolbu za mjesto „prislušnika kod Banskog stola“, koji obavlja do svoje smrti. U to vrijeme pisao je …
Pročitaj više →Slika Vatroslava Lisinskoga na preliminarnoj stranici, među istaknutim ilircima na preliminarnome dvolistu. Slava preporoditeljem! : Nacrt Nikole Mašića. – U Zagrebu : Odbor za proslavu pedesetgodišnjice preporoda hrvatske književnosti, 1835. …
Pročitaj više →Naslov: Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća: sto i pedeset životopisa, slika i vlastoručnih podpisa: A-L / sakupio, popunio i napisao Milan Grlović; slike crtao Stjepan Kovačević Impresum: 1898. Materijalni opis: …
Pročitaj više →Franjo Ksaver Kuhač osim knjige Ilirski glazbenici, u kojoj je našao mjesto i Vatroslav Lisinski, piše monografiju posvećenu Lisinskomu – Vatroslav Lisinski i njegovo doba. Prvo izdanje objavljeno je u …
Pročitaj više →Godine 1919., povodom 100. obljetnice rođenja, Antonija Kassowitz Cvijić (pranećakinja Vatroslava Lisinskoga) objavljuje biografiju o životu i radu V. Lisinskoga. Iako romansirana, biografija donosi vrijedne dokumentarne i biografske podatke o …
Pročitaj više →Lisinski je prvi hrvatski dugometražni igrani film, snimljen 1944. godine. Ujedno je i prvi zvučni film u Hrvatskoj, a govori o životu Vatroslava Lisinskoga, prvoga i zapravo jedinoga značajnog skladatelja …
Pročitaj više →U povodu 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga u velikome je predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 5. studenoga 2019. godine otvorena izložba Vatroslav Lisinski (1819. – 1854.): 200. obljetnica rođenja. Izložbom …
Pročitaj više →