Ignatius Fux, nama danas poznatiji kao Vatroslav Lisinski. Kršten je 8. srpnja 1819. u zagrebačkoj crkvi sv. Marka kao peto dijete obrtnika, trgovca i mesara Andrije Fuxa (Fuchs, Fuhs, Fuks) i majke Ane, kćeri zagrebačkoga trgovca. Prema podatcima iz literature, majka Ana Kovačić rođena je Zagrepčanka, dok je otac Andrija doseljenik, kršten u Dolenjskim Toplicama. Vatroslav Lisinski imao je četiri sestre i tri polubrata, a živjeli su u kući (koja je davno srušena) u današnjoj Ilici 37, koja je nalikovala omašnoj vlastelinskoj zgradi na selu.

Nakon završene pučke škole Lisinski upisuje gimnaziju u Zagrebu, a njegova generacija bili su neke od kasnije istaknutih osoba u kulturnome i javnome životu. Zabilježeno je da su s njim pohađali školu Alberto Ognjan Štriga, biskup Franjo Gašparić, Ivan Vardijan i Ivan Trnski.

Prema Trnskome, Lisinski je bio plavokos, bljedolik mladić, prostrana srdca, te blage ćudi ali i vrlo dosjetljiv te je usprkos svojemu fizičkom hendikepu bio rado prihvaćen od društva. Lisinskoga se sjeća i njegov suvremenik August Šenoa, koji ga opisuje kao čovjeka duguljastoga lica, duge kose i španjolske brade: Znam, da ga jedanput vidjeh u opatičkoj ulici. Imao je na sebi surku, cilinder i biele pantalone. Rekoše mi, da je taj čovjek sastavio hrvatsku operu.

Izvor portreta: Vienac : zabavi i pouci. – God. 16, br. 34 (23. kolovoza 1884), str. 541.