Info Panel
Početna  /  Uncategorized @hr  /  Rimski vojni logor Burnum i amfiteatar s četiri ulaza – donacija cara Vespazijana
  • Cenni archeologico-epigrafici

  • Burnum_Alberto Fortis

  • Cenni archeologico-epigrafici_2

  • Tuto el Cotado di Zara e Sebenicho / Mateo Pagano

  • Inschriften aus Dalmatien

  • Amfiteatar u Burnumu

  • burnum2

  • 8-ulomci-staklenoa-reljefnog-skifa

  • Burnum NP Krka

  • burnum06104018

  • burnum_-_lukovi_principija

  • Burnum Zbirka Marasović

  • TPPlace1627

Rimski vojni logor Burnum i amfiteatar s četiri ulaza – donacija cara Vespazijana

Rimski vojni logor Burnum sagrađen je na prijelazu iz stare u novu eru, na položaju s kojeg je nadziran prijelaz preko rijeke Krke. Bio je sjedište XI. legije rimske vojske Claudiae Piae Fidelis i IV. legije Flaviae Felix. Nalazi se u mjestu Ivoševci, 19 km od Knina. Ime Burnum izvedeno je od etnika Burnistae (stanovnici liburnske civitas) (Amfiteatar u Burnumu : stanje istraživanja 2003.-2005. / Nenad Cambi … [et al.], 2016.), a u literaturi se nalazi niz naziva: Bvrno, Bergane, Supplia cerqva, Šupljaja, Archi Romanum, Archi Romani di Kistanje, Trajanski-grad itd.).


Burnum (Bvrno) je zabilježen na Tabuli Peutingeriani – srednjovjekovnoj kopiji (XII. ili početkom XIII. st.) karte rimskih putova iscrtanih na 12 pergamentnih listova, od kojih je očuvano 11. Od 1737. karta se nalazi u Dvorskoj (danas Nacionalnoj) knjižnici u Beču. Originalna karta nastala je oko 340., a njezin je autor možda bio rimski kartograf Kastorije koji je za predložak koristio ranije karte svijeta poput one Marka Vipsanija Agripe iz I. st. pr. Kr.
Izvor: Hrvatska enciklopedija ; Izvor detalja karte: OmnesViae: Roman Routeplanner


Burnum se pod nazivom Bergane – Deficio antiquo ehiamato Bergane (antički ostaci zvani Bergane) nalazi i na karti Tuto el Cotado di Zara e Sebenicho / Mateo Pagano iz ca 1530.

burnum2
Alberto Fortis opisuje Burnum (Suppliacerqva) u svom djelu Put po Dalmaciji (Il viaggio in Dalmazia, 1774.)


U časopisu Bullettino di archeologia e storia dalmata Frane Bulić spominje Burnum (Šupljaja) u radu Cenni archeologico-epigrafici : sui distretti di Zara, Benkovac, Knin, Sebenico u dva njegova nastavka: 5, 2(1879), 65-696, 2(1879), 83-87.


Vijest o nalazima u Burnumu nalazimo u časopisu Jahreshefte des Österreichischen Archäologischen Institutes in Wien 6(1903.) u radu Inschriften aus Dalmatien Hansa Liebla. 

 
Fotografija iz fonda Zbirke Marasović, Znanstvena knjižnica Zadar.
Burnum je istraživao E. Reisch u ime Austrijskog arheološkog instituta u Beču godina 1912. i 1913. te u spomenutom časopisu objavio rad: Reisch E., Die Grabungen des Österreichischen archäologischen Instituts während der Jahren 1912 und 1913 // Jahreshefte des Österreischischen archäologischen Instituts 1913.

Na mjestu Burnuma danas se mogu vidjeti ostaci lukova koji su pripadali zgradi vojnog zapovjedništva.
burnum_-_lukovi_principija
Autor fotografije: Ante Vranković ; objavljeno na Wikipediji ; CC BY-SA 3.0 hr

Posjetitelji Burnuma mogu vidjeti i jedini vojni amfiteatar na području Hrvatske (na području sela Ivoševci) i nekoliko zidova vojnog vježbališta.

Izvor fotografije: Nacionalni park Krka.
Arheološke iskopine s tog lokaliteta (oružje, oruđe, predmeti za svakodnevnu upotrebu) izložene su u arheološkoj zbirci u Eko kampusu Puljane, otvorenoj 2010. godine.


Opširnije: Amfiteatar u Burnumu : stanje istraživanja 2003.-2005. / Nenad Cambi … [et al.]. Šibenik : Javna ustanova “Nacionalni park Krka”, 2006.

Izvor: Nacionalni park Krka