Prvi podaci o biljkama s Krke potječu iz 16. stoljeća, kada Luigi Anguillara objavljuje djelo Semplici, liquali in piu pareri a diversi nobili huomini scritti apparono, et nuovamente da M. Giovanni Marinello mandati in luce (Venecija, 1561.) u kojemu donosi popis 700 biljnih vrsta iz Dalmacije. Navodi biljku „Croton“ (Ephedra campylopoda, krta kositernica, vlasac) koju nalazi na stijenama “fiume di Sebenico in Dalmatia”, str. 204.
Ulomak u kojem se spominje Croton u djelu L. Anguillare dostupnom u digitalnoj knjižnici Austrijske nacionalne knjižnice.
Croton (Ephedra campylopoda, krta kositernica, vlasac)
Izvor fotografije: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Djelo Alberta Fortisa Put po Dalmaciji (1774.) spominje podatke o biljnom svijetu uz rijeku Krku (trska, okamenjena mahovina i drveće) (Lj. Marković, str. 2).
Lj. Marković navodi podatke o istraživanju zagrebačkog kanonika i prirodoslovca Josipa Hosta:
“Boraveći 30. travnja 1802. godine u Skradinu, on je odanle zabilježio 8 biljnih vrsta. (…) Hostov popis skradinskih biljaka objavio je Visiani (1826: XX) u uvodnom poglavlju djela “Stirpium dalmaticarum specimen“. U istom djelu unutar popisa dalmatinskih biljaka Visiani navodi još 11 vrta za područje oko rijeke Krke, pretežno sa skradinskog polja i obalnog pojasa Krke.” (Marković, 3)
Naslovna stranica djela Stirpium dalmaticarum specimen (1826.) Roberta Visianija.
U 19. stoljeću istraživanja biljnog pokrova područja uz Krku proveo je Roberto Visiani (1800.-1878.) te naveo pedesetak vrsta u djelima Stirpium dalmaticarum specimen (Ogled dalmatinskog bilja), Flora Dalmatica te Florae Dalmaticae Suplementum (Marković, 4).
“Većina biljaka zabilježena je sa šireg područja Skradina i Skradinskog buka, nešto manji broj sa Roškog slapa, a samo poneka vrsta navodi se za Visovac, Čikolu i Zaton.” (Marković, 4)
Nekoliko biljnih vrsta nevedeno je i u djelu Flora Jadrensis complectens plantas phaenogamas hucusque in Agro Jadertino detectas et secundum systema Linnaeano-Sprengellianum Andreasa Alschingera iz 1832.
Isto i u Botanischer Wegweiser in der Gegend von Spalato in Dalmatien Franza Pettera iz 1832.
I u djelu Viaggo di S. M. Federico Augusto re di Sassonia alla Dalmazia koje opisuje putovanje kroz Istru, Dalmaciju i Crnu Goru saskog kralja Friedricha Augusta II. spominju se stijene obrasle mahovinama ili bršljanom (Lj. Marković, 2).
Botaničar Bartolomeo Biasoletti objavio je rezultate tog putovanja u djelu Relazione del viaggio fatto nella primavera dell’ anno 1838. dalla Maestà del Re Federico Augusto di Sassonia nell’ Istria, Dalmazia e Montenegro (1841.).
“U njoj se uz opis pojedinih posjećenih lokaliteta u tekstu navode i latinski nazivi navedenih biljnih vrsta, a na kraju knjige nalazi se i abecedni popis vrsta. Na strani 37-38 toga djela navodi se 14 vrsta nađenih na slapovima Krke, a među njima nalaze se npr. lopoč (Hyapahe alba), lokvanj (Nuphar lutea), buhač (Tahacetua cinerariifoliua) i druge.”
(Lj. Marković, 4)
Rezultati sustavnih istraživanja flore i vegetacije prikazani su u elaboratu Kvalitativni sastav papratnjača i sjemenjača Nacionalnog parka Krka kojega su 1993. izradili stručnjaci s Botaničkog zavoda PMF-a u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Ljerke Marković. Elaborat je u radu Povijesni pregled istraživanja flore i vegetacije Nacionalnog parka „Krka“ opisao dr. sc. Milenko Milović:
“U njemu je prvi put objavljena cjelovita florna lista, obavljena je detaljna kvalitativna analiza flore i navedeni problemi zaštite. Ovaj rad je postao nezaobilazno polazište za sva buduća istraživanja biljnog pokrova područja uz rijeku Krku. U novije vrijeme popis vaskularne flore NP „Krka“ usklađen je s promjenama granica iz 1997. i dopunjen novim nalazima biljnih svojti. Iz pregleda dosadašnjih istraživanja može se zaključiti da je vaskularna flora NP „Krka“ dobro istražena ali se i ubuduće mogu očekivati pojedinačni nalazi novih svojti. S druge strane vegetacija Parka je znatno slabije istražena, naročito vegetacija stijena, vlažnih livada te antropogena vegetacija, pa ovim tipovima vegetacije treba posvetiti posebnu pažnju u narednim istraživanjima.”
Literatura:
Marković, Lj. Povijesni pregled istraživanja biljnog pokrova. // Kvalitativni sastav flore papratnjača i sjemenjača Nacionalnog parka Krka / Marković i sur. Zagreb : Botanički zavod, PMF, Sveučilište u Zagrebu, 1993.
Milović, M. Povijesni pregled istraživanja flore i vegetacije Nacionalnog parka „Krka“. // Program i knjiga sažetaka sa znanstveno-stručnog skupa „Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj: aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku „Krka“ / Marguš, Drago (ur.). Šibenik : Javna ustanova “Nacionalni park Krka”, 2015. Str. 36.
