“Zahvaljujući sedrenim barijerama te brojnim slapištima i jezerima, rijeka Krka je 1985. godine proglašena nacionalnim parkom. Uz jedinstvene ljepote krajolika, odlikuje se i velikom bioraznolikošću te brojnim endemičnim i ugroženim vrstama. Cilj ovog rada bio je istražiti antropogene utjecaje u području grada Knina (komunalne i tehnološke otpadne vode) koji bi mogli dovesti do pogoršanja kakvoće vode rijeke Krke, a time ugroziti živi svijet i fenomen sedrenih barijera, budući se grad nalazi samo 2 km uzvodno od granice parka. Tvornica vijaka DIV d.o.o. te komunalni ispust grada Knina predstavljaju točkaste izvore zagađenja čiji je utjecaj procijenjen u uzorcima vode te indikatorskom organizmu, potočnoj pastrvi (Salmo trutta Linnaeus, 1758). Uzorkovanje je provedeno u dijelu vodotoka rijeke Krke uz grad Knin, a izvor rijeke Krke je odabran za kontrolnu postaju. Fizikalno-kemijski i mikrobiološki čimbenici ukazuju na pogoršanje kakvoće vode uz antropogene izvore zagađenja grada Knina, za pojedine čimbenike i do jako loše kakvoće (V. kategorija), dok je na izvoru voda I. kategorije. Koncentracije gotovo svih metala u vodi i staničnom citosolu jetre riba su povišene u dijelu toka uz ispuste otpadnih voda u odnosu na izvor. Uz citosolske metale, određeni su i biomarkeri kao rani biopokazatelji zagađenja (izloženosti metalima- metalotionein (MT), oksidativnom stresu- malondialdehid (MDA), općem stresu- ukupni citosolski proteini). Značajne razlike između postaja su nađene za MT, koji su povišeni u riba s izvora te vjerojatno prate povišene razine citosolskog Cd jer predstavlja glavni metal koji pobuđuje MT sintezu. Povišen Cd u riba s izvora je iznimka među citosolskim metalima i vjerojatno je prirodnog podrijetla. Ostali biomarkeri su povišeni u riba koje obitavaju u dijelu toka uz grad Knin, vjerojatno kao posljedica utjecaja vanjskih stresora na vodene organizme. Prikazani rezultati ukazuju na značajan antropogeni utjecaj na rijeku Krku, koji predstavljaju potencijalnu opasnost za očuvanje kakvoće vode, a time i staništa i bioraznolikosti živog svijeta u Nacionalnom parku Krka te je neophodno provoditi sustavni monitoring i praćenje kakvoće vode rijeke Krke.”

Sažetak rada: Grgić, I.; Redžović Z. Procjena antropogenih utjecaja na rijeku Krku i potencijalne opasnosti za Nacionalni park Krka. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2016.