“Zbog velike oscilacije vodostaja Krke i njezinih pritoka kao i brdskog karaktera njezinih izvorišnih krakova, gospodarska valorizacija područja oko same rijeke, osobito u gornjem toku, bila je stoljećima vrlo ograničena. Pretjerana vlažnost i plavljenje zimi smjenjivalo se s redovitom oskudicom vode ljeti. Zbog takvih nepovoljnih hidroloških odnosa, stalno se nametala potreba regulacije gornjeg toka Krke i njezinih pritoka kao i melioracija plodnih površina u području krških polja koje su je okruživale. Suprotno tome, donji tok Krke, karakteriziran brojnim slapištima, zbog stalnog rasta sedrenih barijera u vrijeme niskih vodostaja ljeti, patio je od kroničnog nedostatka vode te stalnog ujezerivanja uzrokovanog slabim protokom vode, što je gospodarski bilo jednako pogubno kao i višak vode u gornjim tokovima rijeke. Na temelju arhivskih izvora, autorica daje prikaz najstarijih hidroregulacijskih zahvata na rijeci Krki koji su imali za cilj poboljšati iskoristivost obradivih površina oko rijeke Krke kao i iskorištavanje rijeke same, osobito njezinih hidropotencijala za pokretanje brojnih mlinica koje su činile važan dio gospodarske osnove Pokrčja. Ambivalencija izražena u odnosu prema izvornoj ambijenalnosti rijeke s jedne strane i potrebe njezina „ukroćivanja“ s druge strane, koja i danas predstavlja jednu od temeljnih nedoumica gospodarenja rijekama, jasno se ogleda i u najstarijim zapisima koji se bave pitanjem njezine regulacije.”

Sažetak rada: Slukan-Altić, M. Povijest regulacije rijeke Krke i njezini ekohistorijski aspekti. // Godišnjak Titius : godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke 2, 2(2010), str. 73-85.