Na otočiću Visovcu usred Visovačkoga jezera nalazi se Franjevački samostan Majke od Milosti i crkva Gospe Visovačke. Prekrasna priroda otočića i Visovačkog jezera, čini Visovac mjestom mira i molitve.
Visovac se prvi put spominje 1345. u ispravi kojom je hrvatsko-ugarski kralj Ludovik I. Anžuvinac darovao otok i utvrdu Rog Budislavu Ugriniću. U XIV. st. na otočiću (Lapis Alba – Bijela stijena) su eremiti sv. Augustina sagradili mali samostan i gotičku crkvicu sv. Pavla (sačuvani su stupići njihova klaustra s bunarom iz XIV. st. i kapela). Zbog bojazni od osmanskih provala augustinci su oko 1440. napustili otočić, na koji su se oko 1445. naselili bosanski franjevci iz Kreševa. (Izvor: Enciklopedija.hr).
Visovac na karti Tuto el Cotado di Zara e Sebenicho / Mateo Pagano iz ca 1530.
Visovac na karti Tafel der Stätte und Herschafften Zara und Sebenico in Dalmatia gelegen… Matthaeusa Meriana iz 1647.
Visovac spominje i Alberto Fortis:
“Od Roškog slapa silazi se k otoku Visovcu, a to je vrh brežuljka kojemu je podnožje pod vodom; na njemu žive fratri cokulaši, zaslužni uzgajatelji Vinograda gospodnjega. U ovim krajevima gdje bi jedan svjetovan pop teško mogao pristati na tako trudoljuban život.”
Izvor: Fortis, A. Put po Dalmaciji. Zagreb : Globus, 1984.
Krsto Stošić u djelu Rijeka Krka : sa 54 slike (1927.) o Visovcu piše i sljedeće:
“Visovac je prava oaza duše, gdje se zaboravlja svijet, njegove trzavice i obmame. Tu u samoći svatko će čuti jasan glas savjesti i Boga. Otočić je kraj mira, mjesto uzvišenih misli, intimne molitve, dubokih vapaja, slatkih suza, silnih odricanja, čvrstih odluka i cvjetnjak najljepših kreposti. Tu je raj duše i život u Bogu. Narod iz sjever. Dalmacije rado dolazi u visovačko svetište, najviše na Gospu od Anđela.”
Visovac. Zagreb : Griesbach i Knaus, [193_?] // Grafička zbirka NSK.
Izvor fotografije: Nacionalni park Krka
Samostan Majke od Milosti čuva vrijedno kulturno blago u svom arhivu, knjižnici i muzejskoj zbirci. Na Visovcu se čuvaju 3 prvotiska među kojima i Ezopove basne (Aesopi fabulae, Brixiae, Boninus de Boninis de Ragusia, 1487.) koje je tiskao Dobrić Dobričević.
Opširnije o Visovcu saznajte na mrežnim stranicama Visovac.hr
Pročitajte i:
Vuleta, Bože. The island of Visovac – a school of fraternizing with other creatures. // Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline 6, 1/2(1997), str. 117-127.
Visovac. // Gorocvijet u dolini : rapsodije, elegije i meditacije / F. D. Marušić. Split : Komisijonalna naklada knjižare V. Morpurgo, 1926.
Ivanić, Teofil. Visovačka knjižnica. // Crkva u svijetu 5, 2(1970), str. 203.
