Info Panel
Početna  /  Vremenska lenta  /  Prvi spomen mlinica (vodenica) na Krki
  • Mlinice

  • Molini

  • Faust Vrančić Mlin obješen na stijenu

  • Stupe

Prvi spomen mlinica (vodenica) na Krki

Tijekom srednjeg vijeka na području rijeke Krke nalazimo vodenice (mlinice). Prvi put se spominju u dokumentima iz 13. stoljeća, a tijekom 14. i 15. st. vodenice na Krki bile su značajne za cijelu jadransku obalu jer se u njima mljelo žito iz brojnih gradova od Dubrovnika do Istre.


La vera et fidele discrittione di tutto il Contado di Zara et Sebenico / descritto da Paolo Forlani. 1570.

Zanimljiv je svakako i prikaz mlinica Fausta Vrančića u djelu Machinae novae (1615./1616.) čiji rad spominje i Alberto Fortis u djelu Put po Dalmaciji.


Mlin obješen o stijenu iz djela Machinae novae Favsti Verantii Siceni cum declaratione Latina, Italica, Hispanica, Gallica et Germanica. Venetiis : [s. n., o. 1615.-1616.] 
NSK Zagreb R II F – 2° – 6 b

U radu Neka zapažanja o teritoriju i organizaciji Bribirske županije u srednjem vijeku, Franjo Smiljanić pojašnjava položaj mlinica na Krki:

“Topografski podaci koje nalazimo u darovnici iz 1299. godine vezani uz Slap potvrđuju da bi položaj toga toponima trebalo tražiti na mjestu današnjega Skradinskoga buka. Tako se u spomenutoj darovnici uz Slap povezuje … fontem Stubal ili Gesero (str.332-3), u kojem raspoznajemo jezero Veliki Vir, na današnjem Skradinskom buku (vidi K. STOŠIĆ, Sela šibenskoga kotara, Šibenik 1941, str. 109, slika: Tloris Slapa Krke kod Skradina). Nadalje u istoj darovnici spominje se mlin Brzac na Slapu, smješten na stijeni pored banskih mlinova s jugoistočne strane (a parte scirocali). Danas je naziv Brzac sačuvan u nazivu istoimene jaruge koja se nalazi jugoistočno od položaja Kuk nasuprot Nos Kalika. Upravo između Kuka i Nos Kalika suženi tok rijeke Krke stvara sustav vodenih brzica pogodan za rad mlinova. Zbog toga pretpostavljamo da bi na tom položaju trebalo tražiti položaje nekoć srednjovjekovnih skradinskih mlinica. Izvori bilježe da su se skradinske mlinice nalazile s desne strane toka rijeke Krke, dok su šibenske bile s lijeve strane. O tomu govori dokument izdan 4. listopada 1343. Actum in loco vocato Slap in flumine Kerka, ubi sunt molendina in Districtu sive latere Scardone circa etiam molendina Communis Scibinic (W. Gusztav, Monumenta Hungariae historica. Magyar diplomacziai emlekek az Anjou-korbol Masodik kotet II, Budapest 1875, str. 32). I danas se šibenske mlinice nalaze s lijeve, dok su skradinske s desne strane.”
Izvor: Smiljanić, F. Neka zapažanja o teritoriju i organizaciji Bribirske županije u srednjem vijeku. // Povijesni prilozi 25,25(2003) 


Contado di Sebenico / [Vincenzo Maria Coronelli]. 1708.

“Prema izvješću B. Giustinijanija iz 1553. godine, na rijeci Krki je dvanaest šibenskih vodenica, ali Turci radi konkurencije grade sedam svojih s utvrdom na suprotnoj strani rijeke. U Ciparskom i Kandijskom ratu vodenice su rušene. Alberto Fortis u svom djelu Viaggio in Dalmazia iz druge polovine 18. stoljeća govori o brojnim mlinovima kod Skradinskog buka koji su umanjili ljepotu slapova.”
Izvor: Zaninović, N. Vodenice na Skradinskom buku // Buk 6,12(2015) 

Danas je sačuvano 30-ak vodenica, kao i stupa i valjavica za sukno (koševa za pranje robe). Posebno su sačuvani i obnovljeni sklopovi vodenica na Skradinskom buku i Roškom slapu.


Izvor fotografije: Zaninović, N. Vodenice na Skradinskom buku // Buk 6,12(2015)