“Svakako, zasad najznačajniji lokalitet, sadržaj kojeg daje najviše podataka za proučavanje i razumijevanje pretpovijesti miljevačkoga prostora, jest Oziđana pećina (Sl. 2). Smještena je na području sela Bogatić, na lijevoj strani kanjona rijeke Krke, pri njegovu vrhu, sjeverno od Roškog slapa, odakle je prekrasan pogled prema «ogrlicama» i mostu preko slapa (Sl. 3). Prva saznanja o špilji kao mogućem arheološkom lokalitetu dospjela su preko ulomka keramičke posude pronađenog 1988. godine, kad su stručnjaci Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu obišli špilju u sklopu rekognosciranja podzemnih objekata oko Krke. Radilo se o posudi što je pripadala hvarskoj kulturi mlađeg neolitika (Sl. 4). Prošle su, potom, godine Domovinskog rata i poraća, da bi uslijedio ponovni ulazak u Oziđanu pećinu (početkom 2005. god.), kad su na svjetlo dana izišli ulomci keramičkih posuda jedne druge kulture – danilske, što je bio jasan znak da je nužno provesti istraživanja ovoga lokaliteta. Pritom, sretna je okolnost bila što je Javna ustanova «Nacionalni park Krka» prepoznala mogući značaj špilje kao kulturnog sadržaja u turističkoj ponudi te bila spremna pružiti financijsku potporu istraživačkom projektu.”

Ulomak rada: Menđušić, M. Miljevci u pretpovijesti. // Zbornik radova sa znanstvenog skupa Miljevci u prošlosti (s pogledom u budućnost) / uredništvo Ante Gulin … [et al.]. Visovac ; Drinovci : Miljevački sabor, 2008. Str. 69-88.