Alberto Fortis (Padova, 9. studenoga 1741. – Bologna, 21. listopada 1803.), autor je putopisnog djela Put po Dalmaciji (Il viaggio in Dalmazia, 1774.) koje je nastalo kao rezultat njegova putovanja od 1771. do 1773. godine. Djelo je prevedeno na francuski, engleski i njemački jezik, a sadrži i narodnu pjesmu Hasanaginicu, koju je objavio u izvorniku i u talijanskom prijevodu.
Viaggio in Dalmazia / dell’abate Alberto Fortis. In Venezia : presso Alvise Milocco, all’Apolline, MDCCLXXIV [1774].
Fortis opisuje izvor Krke, njezine pritoke i naselja (Del corso del fiume Kerka, il Titius degli antichi).
“Jedna od rijeka što sam ih najrevnije slijedio jest Titius u starih pisaca, a danas je tamošnji narod zove Krka (Kerka ili Karka); ona je u rimsko doba, kako znate, bila granica koja je dijelila Liburniju od Dalmacije.”
Izvor: Fortis, A. Put po Dalmaciji. Zagreb : Globus, 1984.
Fortis donosi opis i crtež Burnuma:
Opisujući svoje putovanje, Fortis je prikazao i svoje botaničke nalaze.
“U tim se opisima mogu naći i rijetki podaci o biljnom svijetu toga kraja. Tako se npr. spominje trska i drugo močvarno bilje na obalama usporenog dijela riječnog toka kod Bobodola (Bobodolsko jezero), navodi se drveće u riječnom toku iznad Roškog slapa, okamenjene mahovine u spiljama sjenovitih obala Krke i dr.”
Izvor: Marković, Ljerka. Povijesni pregled istraživanja biljnog pokrova.
Godine 1776. književnik Ivan Lovrić objavljuje osvrt na Putovanje po Dalmaciji (1774.) A. Fortisa pod naslovom Bilješke o Putu u Dalmaciju opata Alberta Fortisa i život Stanislava Sočivice (Osservazioni di Giovanni Lovrich sopra diversi pezzi del Viaggio in Dalmazia del signor abate Alberto Fortis coll’aggiunta della vita di Soçivicza).
“Prva dva dijela knjige, O toku Cetine i O običajima Morlaka, puna su zamjerki na Fortisovo pisanje, a sadrže povijesne i arheološke podatke te etnografsku građu s područja Sinjske krajine, ali i šire srednje Dalmacije. Lovrić je obradio folklorističke, etnološke i socioantropološke teme te opisao mnogobrojne zanimljivosti o vremenu, klimi i meteorologiji kontinentalnoga dijela Dalmacije. U trećem je dijelu opisao život hajduka Stanka Sočivice. Uz domoljublje u djelu su izražene i prosvjetiteljske težnje. Knjiga je izazvala kritike mnogih suvremenika, a i samoga Fortisa.”
Izvor: Enciklopedija.hr
Fortisov portret autora Bartolommea Gambe (1776. – 1841.).
Cjelovit prijevod Fortisova djela na hrvatski jezik objavljen je 1984. (Put po Dalmaciji / Alberto Fortis ; priredio Josip Bratulić ; [s talijanskog preveo Mate Maras ; prilog s latinskog preveo Darko Novaković]. Zagreb : Globus, 1984.)
