Još je Alberto Fortis u djelu Viaggio in Dalmazia (1774.) ukazao na loše upravljanje rijekom Krkom i njenim pritokama.
“Smatra da su te vode područja Krke »izvor bijede i pokude«, a mogle bi biti izvorom bogatstva krajeva uz rijeku Krku (naročito tri polja gornje Krke).”
Izvor: Pilić, Š. Socijalna eko-historija krajeva uz rijeku Krku (1500-1800). // Triplex Confinium (1500-1800): ekohistorija : zbornik radova s 3. međunarodne Projektne konferencije održane od 3. do 7. svibnja 2000. u Zadru / Roksandić, Drago ; Štefanec, Nataša (ur.). – Split : Književni krug ; Zagreb : Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu , 2003. Str. 305-336.
Isto potvrđuju i prve novine objavljene na hrvatskom jeziku Il Regio Dalmata = Kraglski Dalmatin koje su izlazile u Zadru tijekom francuske uprave u Dalmaciji (1806.-18010).
Kraljski Dalmatin donosi komentar o zapuštenosti rijeka (Zermagna, Kerka, Cettina i Neretva) i putova.
Izvor: Kraglski dalmatin, 26. srpnja 1806., str. 18
Pohvaljuje se i rad Vincenza Dandola (Venecija, Italija, 1758. – Varese, Italija, 12. prosinca 1819.), civilnog upravitelja Dalmacije za vrijeme francuske uprave.
Dandolo je nastojao unaprijediti dalmatinsko gospodarstvo planskim radovima na isušivanju močvara i regulaciji rijeka.
U broju 3 (26. srpnja 1806.) Kraljski dalmatin donosi podatak o osnivanju Zbora vrhu voda i puta (Zbor varhu Vooda i Puuta).
U broju 19 (15. studenog 1806.) Kraljski Dalmatin dalje komentira primjenu novih odredbi na rijeci Krki.
Vezano za zakonsku regulativu, prema mrežnoj stranici Hrvatskih voda:
“Početak zakonske regulacije vodnog gospodarstva u Hrvatskoj seže u 1891. godinu kada Sabor Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije donosi cjelovit Zakon o vodnom pravu, koji je uredio područje vodnog gospodarstva, te omogućio osnivanje vodnih zadruga koje su se bavile regulacijom, obranom i odvodnjom voda. To je prvi od ukupno sedam zakona (1891, 1965, 1976, 1984, 1993, 1995. i 2009.) koji su u proteklih 140 godina zakonski normirali područje vodnog gospodarstva na teritoriju današnje Republike Hrvatske. 1895. godine, Sabor je donio i drugi bitan zakon, Zakon o uređenju bujica i vododerina. Konačno 1996. Vlada Trojedne kraljevine osniva Građevnu upravu za uređenje Save na području Zagreba, a 1901. osniva i Odsjek za vodogradnje.”
Izvor: Mrežna stranica Hrvatske vode.
Danas se o upravljanju vodama u Republici Hrvatskoj brinu Hrvatske vode, a podaci o zakonodavstvu dostupni su na stranici: Hrvatsko društvo za zaštitu voda, Zakonodavstvo
Mrežna stranica Hrvatskih voda.