Info Panel
Početna  /  Vremenska lenta  /  Kraljevska akademija znanosti i Pravoslovna akademija
  • Portal isusovačke gimnazije

Kraljevska akademija znanosti i Pravoslovna akademija

Mandatom ili dekretom (reskriptom) habsburške vladarice Marije Terezije o preustroju školstva u Hrvatskoj i Slavoniji od 5. kolovoza 1776. osnovano je zagrebačko školsko okružje za hrvatsko-slavonsko područje. S obzirom na to da se nastojanje oko obrazovanja mladeži shvaćalo kao osobita zadaća prosvijećene kraljevske vlasti, točke 9–11 mandata odnosile su se na ustrojstvo Kraljevske akademije znanosti (Regia scientiarum academia) kao najviše obrazovne ustanove u Hrvatskoj, koja je tada utemeljena kao nastavak stare isusovačke akademije iz 1669. i kojoj je pridružena Glavna gimnazija na Gradecu u Zagrebu. Akademija, koja je smještena u zgradi pored isusovačke i akademske crkve sv. Katarine, imala je isprva tri studija ili fakulteta: Bogoslovni (Facultas theologica), Filozofski (Facultas philosophica) i Pravni (Facultas iuridica). Dva fakulteta, Filozofski i Bogoslovni, postojala su otprije, a Pravni je tada počeo raditi.

Kraljevska akademija znanosti imala je akademske godine 1845./1846. ukupno 200 studenata. Od toga su na Pravnom fakultetu studirala 23 studenta na prvoj i 12 studenata na drugoj godini, a na Filozofskom fakultetu 97 studenata na prvoj i 68 studenata na drugoj godini.

Reformom srednjega školstva Kraljevska akademija u Zagrebu pretvorena je 1850. u Pravoslovnu akademiju (Regia academia iuris). Filozofski fakultet prestao je biti njezin sastavni dio, a dvogodišnji filozofski studij priključen je Glavnoj gimnaziji u Zagrebu. Studij na Pravoslovnoj akademiji trajao je tri godine, ali za stjecanje doktorata pravnih znanosti bilo je potrebno  provesti još barem dva semestra na nekom austrijskom ili inozemnom pravnom fakultetu. Akademija je 1868. s trogodišnjeg stručnog studija prešla na znanstveni studij. U govoru na saborskoj sjednici 29. travnja 1861. predložio je  biskup Josip Juraj Strossmayer,  da se utemelji Sveučilište u Zagrebu. Iako su se organizacijski oblici mijenjali, do godine 1874. ona ostaje najvišom školskom ustanovom u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovom koja je obrazovala većinu hrvatske inteligencije

Izvor: Željko Holjevac: Kraljevska akademija znanosti i Pravoslovna akademija (1776.-1874.). U: Sveučilište u Zagrebu 350 godina./ gl. i odg. ur. Mirjana Polić Bobić. Zagreb, 2019., str. 30-38.