Od 1692. godine Filozofski studij u Zagrebu počinje i formalno-pravno djelovati kao Neoacademia Zagrabiensis, javnopravna visokoškolska ustanova. Pod imenom Mudroslovni fakultet započinje s radom akademske godine 1874/1875. Na prvih šest katedara (za filozofiju teoretičku i praktičnu s poviješću filozofije, za povijest opću, za povijest hrvatsku, za filologiju slavensku s osobitim obzirom na povijest jezika i literature hrvatske i srpske, za klasičnu filologiju latinsku i za klasičnu filologiju grčku) upisano je prvih 26 studenata. S vremenom iz navedenih katedara razvijaju se nove (npr. već 1875. iz slavističke katedre izdvaja se zasebna katedra za hrvatski jezik i književnost, 1877. katedra za povijest umjetnosti i umjetničku arheologiju), postupno se uvodi poučavanje i proučavanje stranih jezika (njemačkog, ruskog, mađarskog, talijanskog…), 1880. obranjen je prvi doktorat. Godine 1893. započinje s radom katedra za pedagogiju, za klasičnu arheologiju 1896., 1924. katedra za etnologiju, 1929. katedra za psihologiju itd. Filozofski fakultet posvetio je posebnu pozornost razvijanju fundamentalnih disciplina svojega prirodoslovno-matematičkoga odjela, koji je s vremenom postao kolijevkom nekoliko novih fakulteta zagrebačkoga Sveučilišta. Tako je 1882. u krilu Filozofskoga fakulteta osnovan Farmaceutski tečaj, a 1898. i Šumarska akademija.
Izvor: Filozofski fakultet. Povijest.
Simboli pojedinih fakulteta. U: Zgrada Sveučilišta u Zagrebu : postojanost i mijene. / ur. Snješka Knežević. Zagreb, 2010. str.110-111. Foto: Danilo Balaban
