“Iz svega iznijetog u sažetom obliku za primorske i međimurske posjede naših velikaških porodica mogu se manje-više razabrati materijalni i socijalni uvjeti i odnosi u kojima je živjelo pučanstvo. Njih su in ultima linea oblikovali kako gospodarsko-društveni odnosi na veleposjedima tako i u čitavoj zemlji. A njih su tada tu kao i drugdje pratili nemiri, nesigurnost, epidemije i emigracije. Eto stoga je cjelokupni razvitak bilježio krivudavu crtu – lagane uspone, stagnaciju i padove. Gledano u cjelini zrinska (i frankopanska) dobra, veleposjedi, naročito od stjecanja međimurskog veleposjeda tvorili su mostove (“Briicken”) između Hrvatske Ugarske, Italije i austrijskih nasljednih zemalja. Iako su u tome bili različiti interesi, trgovina je objedinila sve čimbenike i njihove interese. Svi su manje-više nastojali da u njoj sudjeluju i što više participiraju. Stoga je dio pomorskog i kontinentalnog područja od morske obale do uključivo međimurskog veleposjeda više stoljeća skretao pažnju navedenih zemalja i država da što više sudjeluju u trgovačkom prometu i javnim zemaljskim poslovima na navedenom području.”
Sažetak rada: Erceg, I. Kratak osvrt na gospodarsku strukturu Zrinsko-frankopanskog veleposjeda. // Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, No.12-13, (2001), str. 31-42