Info Panel
Početna  /  Plava krv  /  Sjedišta  /  Privilegij vađenja ruda srebra i olova te kovnica u Gvozdanskom
  • Novac

Privilegij vađenja ruda srebra i olova te kovnica u Gvozdanskom

  • 3. III. 1463. kralj Matija I. dopustio je dokumentom izdanim u Budimu grofu Petru Zrinskom i njegovim potomcima vađenje rudače, pa čak i uživanje koristii dohodaka koji su pripadali kralju
  • 1488., Nikola II. Zrinski dobio je privilegij vađenja ruda srebra i olova u Gvozdanskom
  • oko godine 1527. počinje i Zagrebačka komuna tražiti rudaču, a na temelju njihova ugovora s grofom Nikolom Zrinskim
  • godine 1525. Nikoli III. Zrinskom (*oko 1488. – † 1534.) Kralj Ludovik II. šalje Nikoli Zrinskom četiri majstora rudara iz Zvolena, po svoj prilici zato da pregledaju rudnike i unaprijede tehnologiju rada
  •  za vladanja Ludovika II. Nikola III. Zrinski u Gvozdanskom kuje prema ugarskim srebrnim denarima svoje srebrnjake s godinom 1521. i 1526. te s vlastitim grbom (dva orlova krila) ispod Bogorodičinih nogu na naličju. To se zasigurno događalo uz kraljevu izričitu dozvolu, iako isprava nije sačuvana.
  •  19. IV. 1528., dio hrvatskoga plemstva, kivnog na Nikolu Zrinskog, na Saboru u Križevcima zabranjuje optjecaj njegova novca. Činjenica je da, kako se prema sačuvanim primjercima novca može prosuditi, ta kovnica nije radila godina 1528. i 1529.
  • 1527. nastavio s kovanjem te zamolio novog je vladara Ferdinanda I. i od njega dobio pravo kovanja novca. Sačuvane su isprave na njemačkom jeziku napisane ubrzo nakon prve turske opsade Beča
  • u vrijeme vladavine Ferdinanda I., a do svoje smrti 1534. godine, Nikola III. Zrinski kuje novac u Gvozdanskom. Na licu jednog ? prikazan je portret Nikole, s podužom kosom, brcima i širokim koso nataknutim baretom, kakav je tada bio u modi – nosili su ga i carevi Maksimilijan I., Ferdinand I., ugarski kralj Ludovik II., a slični su bareti nađeni i u škrinji iz potonulog broda kod Gnalića. To je ujedno i jedini portret nekog hrvatskog velmože na novcu.
  • 1533. godine u Gvozdanskom se kuju:-  prekrasni taliri sa šljemom i natpisom NICOLAI.D.G. COMITIS. ZRYNIEN. ETC na licu te polulikom kralja Davida (DAVID – REX gore), kojisvira na harfi, te početkom 71. psalma: IN TE DOMINE/ SPERAVI NON/ CONFVNDAR/ IN ETERNUM/PS 71 u donjoj polovici polja naličja. Tu se lijevo i desnojasno mogu pročitati inicijali imena gvozdanskoga kovničara, vrlo vještog Sebastijana Riedera.- druga inačica talira na licu nosi raščetvoreni okrunjeni grbovni štit s kombinacijom grba Zrinskih (dva orlova krila) i rudarskih simbola (prekriženi čekići), a natpis glasi: QVID QVIT AGAS PRVDENTER AGAS ET RESPICE FINE(m). Naličje tih talira isto je (kralj David). Slovo N je u natpisima, prema ondašnjoj modi, urezano naopako.- Najrjeđi novac Nikole Zrinskog bez sumnje su jednostrani srebrni pfenizi, kovani 1527. godine u Grazu, s dva štita, lijevo grb Austrije i Burgundije, a desno grb Zrinskih, godina je gore, a lijevo, desno i dolje inicijali su Zrinskog: N(icolaus) C(omes) Z(riniensis).
  • Kovnica novca u Gvozdanskom prestaje raditi nakon smrti Nikole III. Zrinskog 1534. godine. Rudnici su iskorištavani još neko vrijeme.
  •  1533. Nikolina udovica Jelena Zrinska i njezini već odrasli sinovi Ivan I. (1505. – 19. V. 154l.) i Nikola IV. (1508. ili 1518. – 7. IX. 1566.) pred Zagrebačkim kaptolom prisiljeni su založiti grad Pedalj i gvozdanske rudnike i talionice Leonardu Gruberu Samoborskom i kraljevskom savjetniku Akaciju Sthrotu od Kynwregha. Kasnije je iz tog postupka proizašao spor, koji se riješio tek koncem 1548. godine.
  • 13. siječnja 1578. Gvozdansko je palo u otomanske ruke koji su rudnike zasipali i posve uništili metalurške pogone.

Izvor: Mirnik, Ivan. Pravo hrvatskoga plemstva na vađenje rudače i kovanje novca. // Povijesni prilozi 31(2006) 101-117.