Zgrada u kojoj se danas nalazi Poslijediplomsko središte Sveučilišta u Zagrebu, na adresi Don Frane
Bulića 4, sagrađena je 1901. godine. Ona je od početka bila namijenjena obrazovnoj djelatnosti. U njoj su najprije bile pučka i niža gimnazija, pa glazbena škola te učiteljska škola ili, po starinsku – preparandija. Sveučilište u Zagrebu dobilo ju je na uporabu 1970. godine i iste je godine u njoj osnovalo Sveučilišni centar za poslijediplomski studij. Sljedeće godine (1971.) osnovalo je u njoj i Interuniverzitetski centar. Tako je počela najplodnija nastavna i međunarodna aktivnost Sveučilišta u Zagrebu zemljopisno izmještena iz njegova sjedišta i iz njegovih sastavnica. Ona od tada do danas djeluje u nizu koji je u fizičkom smislu nakratko prekinut u vrijeme u kojem je zgrada zapaljena i gotovo do temelja uništena 6. prosinca1991. godine, u najgorem bombardiranju grada što ga je s planina uokolo Dubrovnika izvodila Teritorijalna obrana Crne Gore i Trebinja. Od tada do listopada 1993. godine Centar za poslijediplomske studije radio je u sjedištu ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku. Njegova je zgrada obnavljana u dugačkom razdoblju od 1992. pa sve do 2016. godine i danas se u njoj (ponovno) nalaze uredi Poslijediplomskoga središta, kongresna dvorana za skupove sa 110 mjesta, 12 manjih i većih predavaonica, računalna predavaonica, kabineti, dio za smještaj koji se sastoji od sedam dvokrevetnih apartmana i 39 jednokrevetnihi dvokrevetnih soba te prostora za dnevni boravak. Kavana u sklopu Poslijediplomskoga središta sudionicima skupova pruža sve ugostiteljske usluge prema potrebi.
Centar za poslijediplomske studije (1970. godine osnovan pod nazivom Sveučilišni centar za postdiplomski studij) ustrojio je i izvodio pet dvogodišnjih interdisciplinarnih poslijediplomskih studijazavršetkom kojih su studenti dobivali znanstveni stupanj magistra znanosti iz različitih područja Sveučilišta u Zagrebu, a Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu odobravao je studijske programe i izdavao diplome o završenom studiju.
S idejom da je svjetskoj akademskoj zajednici potrebna neovisna, međunarodna institucija za napredne studije kako bi razvijala suradnju u znanstvenim istraživanjima i nastavi, rektor Sveučilišta u Zagrebu Ivan Supek na sastanku međunarodnoga udruženja sveučilišta u Montrealu 1970. godine predložio je osnivanje Interuniverzitetskoga centra za postdiplomski studij u Dubrovniku, koji će poslije postati poznat pod kraticom IUC (Inter-University Center).
IUC je formalno utemeljen 1972. godine na osnivačkoj skupštini na kojoj su sudjelovale 24 utemeljiteljske ustanove iz europskih zemalja i Sjedinjenih Američkih Država, koje će jednakopravno tvoriti Vijeće IUC-a. Do kraja 1980-ih IUC je imao 240 članica (sveučilišta i drugih znanstvenih ustanova) iz cijeloga svijeta. Od 1994. godine Interuniverzitetski centar ima pravni status udruge koja djeluje u okviru Poslijediplomskoga središta Dubrovnik, ali i u skladu s odredbama statuta IUC-a iz 1971. godine. Članovi udruge nekadašnji su i sadašnji članovi upravnih tijela IUC-a te njegovi prijatelji iz zemlje i inozemstva.
U Poslijediplomskom središtu izvodi se i veći broj predstava i koncerata iz programa Dubrovačkih ljetnih igara. Tako je Poslijediplomsko središte s jedne strane mjesto okupljanja hrvatske i međunarodneakademske zajednice i time okrenuto znanosti, istraživanju i posredovanju znanja, a s druge strane otvaranjem vrata kulturnomu životu Grada Dubrovnika ono uvelike upotpunjuje mogućnosti predstavljanje Grada široj nacionalnoj i međunarodnoj javnosti.
Izvor:V. Brunsko, M. Polić Bobić. Poslijediplosko središte Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu. U: Sveučilište u Zagrebu 350 godina. / gl. ur. Marijana Polić Bobić. Zagreb, 2019., str, 536-539.
K. Pisk, N. Bruer. Interuniverzitetski centar. U: Sveučilište u Zagrebu 350 godina. /gl. ur. Marijana Polić Bobić. Zagreb, 2019., str. 540-541.
