Poveljom cara Leopolda I. u sklopu Kolegija osnovana je (zagrebačka) Akademija, a kolegijska knjižnica postaje I knjižnicom novoosnovane Akademije, koja zapravo označava početak Sveučilišta u Zagrebu. Tako je (društveni) proces – od osnutka samostanskih studija u okviru njihovih knjižnica u proteklim stoljećima do nastanka sveučilišta – trajao cijelo jedno stoljeće. Naime, 1776. godine osniva se Akademija znanosti kao viša škola za pravo, filozofiju i teologiju. Te je godine i knjižnica tada već bivšega Isusovač koga kolegija prešla u sastav novoosnovane Akademije. Time među ostalim knjižnicama, kao i Akademijina, postaje svjetovna ustanova i u skladu sa školskom politikom austrijske prosvjetiteljske vladavine poprima i javnu važnost.
Osnivanje Sveučilišta u Zagrebu 1874. godine zasigurno je jedan od ključnih događaja ne samo u znanstvenoj i obrazovnoj povijesti. Knjižnica Pravoslovne akademije tada postaje dijelom Sveučilišta i prerasta u Sveučilišnu knjižnicu. Sve će to uvelike odrediti razvoj Kraljevske sveučilišne knjižnice, kako se tada počela službeno nazivati, a naziv Sveučilišna biblioteka zadržala je sve do sredine XX. stoljeća. Knjižnica je neprekidno povećavala svoj fond i postupno proširivala svoje djelatnosti, pa se našla u prostornim poteškoćama. Unatoč privremenomu poboljšanju 1883. godine selidbom knjižnice u zgradu Sveučilišta u Donjem gradu sve je više sazrijevalo uvjerenje o potrebi podizanja (nove) zgrade kao jedinoga pravoga i dugoročnoga rješenja. S tim se složila i Zemaljska vlada pa je nakon odluke Sabora 1907. godine o izgradnji nove zgrade 1909. raspisan natječaj na temelju kojega je prihvaćen prijedlog zagrebač – koga arhitekta Rudolfa Lubynskoga. Gradnja je započela u ožujku 1911., a dovršena je krajem rujna 1913. Izuzme li se zgrada Metropolitane te zgrada Pavlinske knjižnice u Lepoglavi, to je bila prva zgrada planski podignuta (u svakom pogledu) za knjižnicu ne samo u Hrvatskoj nego i u ovom dijelu Europe, a ukrasili su ju tada najpoznatiji hrvatski likovni umjetnici, pod vodstvom velikoga umjetnika Vlahe Bukovca.
Izvor: Josip Stipanov. Knjižnice Sveučilišta u Zagrebu. U: Sveučilište u Zagrebu 350 godina. /gl. Ur. Mirjana Polić Bobić. Zagreb, 2019., str. 448-457.
