Planine che zdarxe usebi pisni pete po pastirich, pripouisti, i prituori iunachou i dechlic, i mnoge ostale stuari / Petar Zoranić

Naslovna stranica djela Planine. Venecija, 1569.
Knjižnica HAZU, sign. R-597

Zoranićeve Planine prvi su hrvatski roman. Ujedno su i jedino fikcionalno prozno djelo starije hrvatske književnosti. Zoranić ovim djelom ukazuje na opasnost od osmanlijskih osvajanja, te pokušava pobuditi patriotizam i ljubav prema domovini i rodnom kraju (»rasutoj bašćini«). Moglo bi se reći da je rodoljublje najvažniji poticaj za pisanje i glavni motiv ovoga djela, pa se Planine nazvalo »najhrvatskijim i najrodoljubivijim djelom« hrvatske književnosti.  Okvir romana, pisanoga u prozi i stihovima te podijeljenog u 24 poglavlja, čini sedmodnevno putovanje pastira Zorana zadarskom okolicom, od Zatona i Nina kroz Paklenicu Velebitom i Dinarom, te rijekom Krkom do Šibenika i morem natrag preko Zadra, Nina do Zatona, u potrazi za lijekom od neuzvraćene ljubavi. Na putu susreće pastire koji mu pripovijedaju različite priče, ponajviše o zavičaju, prirodi i prirodnim pojavama, te se natječu u pjevanju različitih, najčešće ljubavnih pjesama. Skupina pastira koju susreće na planini Zoranu se žale da su ih napali »vuci iz istočnih stran« (Turci). Jedan od pastira, nazvan Marul, pjeva pjesmu koja parafrazira Marulićevu Molitvu suprotiva Turkom. Zoranić je Planine dovršio 20. rujna 1536., a tiskane su u Veneciji 1569., nakon piščeve smrti. Sačuvan je samo jedan izvorni primjerak koji se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. 

Pristup: Digitalna zbirka HAZU 

 

 

Pristup: Digitalne knjižnice HAZU