Vrančić je objavivši prvo izdanje svoje Logica suis ipsius instrumentis formata (Justus Verax Sicenus, Rim, 1608.) molio logičare da ocijene njegovo djelo u kojem je odstupio od dotadašnje aristotelovske logike. Mišljenje o Vrančićevoj logici dao je filozof, fizičar i matematičar, splitski nadbiskup Marko Antun de Dominis, zastupajući tradicionalno, aristotelovsko poimanju logike. Vrančić je potom djelomično izmijenjenio i proširio tekst svoje Logike iz 1608., te ga objavio 1616. u Veneciji pod naslovom Logica nova suis ipsius instrumentis formata et recognita [Nova logika oblikovana i objašnjena vlastitim oruđima ], u istom svesku zajedno s neizmijenjenim tekstom djela Ethicae christianae, koje tada potpisuje pravim imenom. Vrančićeva Etika premda je opsegom kratko djelo, sadržajem je vrlo bogato. U njemu promišlja o načinu i smislu ljudskog života na putu konačnog ostvarenja.