Najviša čast koja se može postići na sveučilištu, izbor je na dužnost rektora. Rektor ili rector magnificus (odnosno rektorica ili rectrix magnifica), kako se do današnjih dana ustalio naslov za čelnika ili čelnicu sveučilišta, moraju imati najviše znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora da bi bili izabrani. Rektora bira sveučilišno tijelo prema propisanomu postupku.
U početku je rektorski mandat na Sveučilištu u Zagrebu trajao godinu dana, a odstupajući bi rektor iduće godine obavljao dužnost prorektora. Mandati su se mijenjali donošenjem novih propisa, bili su jednogodišnji, dvogodišnji i trogodišnji, a od godine 1993. mandat je rektora četverogodišnji. Od godine 1966. prorektorsku dužnost ne nastavlja rektor iz prethodnoga mandata, nego se na tu dužnost biraju nastavnici Sveučilišta u znanstveno-nastavnom zvanju redovitoga ili izvanrednoga profesora. Samo u četiri akademske godine početkom 1970-ih na dužnosti prorektora bila su trojica studenata.
U ovom se pregledu donosi sažeti prikaz svih rektora i prorektora Sveučilišta u Zagrebu od 1874. godine. Njime su obuhvaćene akademske godine njihovih mandata, podatci o rektoru uz skraćeni životopis s naglaskom na rektorskom mandatu. Za prorektore su navedeni samo osnovni podatci. Važno je napomenuti da je za više uzastopnih mandata pojedinoga rektora navedena prva i posljednja akademska godina, a prorektori su u tom slučaju navedeni redoslijedom izbora. Za drugi nepovezani mandat rektora, a bilo je to u šest mandata, upućuje se u tekstu na prvi mandat.
Uz životopise rektora priloženi su njihovi portreti. U novouređenoj auli Sveučilišta izloženo je 58 portreta rektora nastalih od 1876. do 2007. godine. Za rektore koji nisu portretirani, upotrijebljene su dostupne fotografije.
Izvor:
Ranka Franz-Štern, Marko Merćep, Jagoda Mesić. Rektori i prorektori Sveučilišta. U: Sveučilište u Zagrebu 350 godina / gl. ur. Marijana Polić Bobić, Zagreb, 2019., str. 565-594.
