Prečec kraj Dugoga Sela, 6. IX. 1843. — Pleso kraj Velike Gorice, 9. V. 1904.
Redoviti profesor parbenoga i izvanparbenoga postupka i ugarsko-hrvatskoga građanskoga prava na Pravoslovnom i državoslovnom fakultetu
Studirao je pravo u Zagrebu i Budimpešti, gdje je i doktorirao 1868. godine. Katedru ugarsko-hrvatskoga građanskoga prava vodio je na Pravoslovnoj akademiji, a nakon 1874. na Pravoslovnom i državoslovnom fakultetu u sastavu tek osnovanoga sveučilišta. Pri nastupu rektora Stjepana Spevca, godine 1875., održao je pozdravni govor i najavio sveučilišnu inauguracijsku svečanost. Nakon rektorskoga mandata utemeljio je Zakladu Anke Bresztyenszky rođ. Štefanić, svoje majke, za najbolje studentske stručne rasprave (to je preteča današnje Rektorove nagrade). Nakon rektorskoga mandata bio je prorektor. Nakon istupanja iz Unionističke stranke i umirovljenja 1894. posvetio se publicističkomu radu, prišao opoziciji i postao predvodnik Hrvatske stranke prava. Bio je gradski zastupnik u Zagrebu i zastupnik u Saboru. Zalagao se za ujedinjenje Zapadne i Istočne crkve. Od godine 1933. ulica u Zagrebu nosi njegovo ime.
Prorektor Franjo Iveković
