Ljekarništvo u Bjelovaru do 1941.

Uz farmakopeju, brojne propise postavljali su i u dokument pod nazivom cjenici lijekova.  Cjenik lijekova za godinu 1908. objavljen je na temelju Naredbe kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade broj 67044 od …

Danas farmaciju najčešće studiraju žene, ali dugo je ona bila isključivo muška profesija. Poznato je da su djevojke u Hrvatskoj mogle studirati tek od 1901. zahvaljujući nizu rješenja i naredbi, …

Iako je ljekarništvo važan segment razvoja zdravstva, prvi hrvatski (zdravstveni) zakoni nisu uključivali ovo područje. U vrijeme značajnih reformi Ivana Mažuranića donesen je Zakon ob uredjenju zdravstva u Hrvatskoj i …

U vremenskom razdoblju koje ova izložba pokriva velik je broj preventivnih i javnozdravstvenih aktivnosti. Tiskaju su publikacije, upute za stanovništvo, a na razini grada i županije organiziraju se zdravstveni odbori …

“Farmakopeja (ljekopis), službeni popis lijekova s propisima o ispitivanju kakvoće djelatnih tvari, pomoćnih tvari i gotovih lijekova, o njihovu čuvanju i doziranju, načinu izradbe, osnovnim odredbama i tabličnim prikazima važnih podataka.” …

Ljekarne predstavljaju začudno mjesto u kojemu se nalaze brojne posude i ormarići s ladicama i pretincima koji čuvaju lijekove za najrazličitije bolesti.  Cod. Ser. n. 2644, fol. 53v: Tacuinum sanitatis: …

Brojne epidemije zaraznih bolesti i slaba razvijenost medicine i ljekarništva bili su najveći uzročnik smrtnosti stanovništva Vojne krajine. Najsmrtonosnije zarazne bolesti bile su boginje, malarija, dizenterija, tifus, kolera i kuga. …

Vojna krajina je uz obranu od osmanlijskih napada imala i funkciju svojevrsnog sanitarnog kordona protiv bolesti, posebno zaraznih. Neposredni nadzor nad granicom imala je tzv. “kordonska služba” koja se najvećim …