MALA IZLOŽBA O VELIKOJ TEMI
Ljekarništvo je vrijedna povijesna, zdravstvena, kulturološka, ali i gospodarska tema. Tko se nije barem jednom zatekao u ljekarni gledajući brojne police, ladice, kutijice i bočice, a potom i ljekarnike koji vješto pronalaze baš to što nam treba. Ljekarne su mjesta na koja dolazimo potražiti lijek, vitamine, mirisnu kremu, ali i po savjet. “Čisto kao u ljekarni!” – glasi mjerilo urednosti. Povijest ljekarni i ljekarništva krije puno zanimljivih priča.
Priču o povijesti ljekarništva u Hrvatskoj najčešće započinjemo spominjanjem gradova bogate ljekarničke baštine, poput Trogira, Dubrovnika, Varaždina i Zagreba. No za razvoj hrvatskoga ljekarništva od presudne su važnosti i mali gradovi, primjerice Kloštar Ivanić, Pregrada, Donja Stubica, Petrinja i Bjelovar.
Iako je Bjelovar mali grad, priča o ljekarništvu velikim je dijelom univerzalna, paradigmatska i primjenjiva na većinu hrvatskih gradova.
Virtualna izložba Ljekarništvo u Bjelovaru do 1941. rezultat je istraživanja nastavnika i učenika Medicinske škole Bjelovar. Glavni poticaj za rad je nedovoljno istražena povijest bjelovarskog ljekarništva, potreba da se istakne značenje ove teme i uloga osoba zaslužnih za razvoj ljekarništva. Tek je mali broj autora proučavao povijest bjelovarskog zdravstva i ljekarništva, a među njima se posebno ističu dr. prim. sc. Dubravko Habek i dr. sc. Željko Karaula. Proučavanje povijesti ljekarništva, pa i zavičajnoga nezamislivo je bez radova dr. sc. Vladimira Grdinića, ali i suvremenih autora zaslužnih u promociji i čuvanju ljekarničke baštine poput prof. dr. sc. Stelle Fatović-Ferenčić, Jasenke Ferber Bogdan, prof. dr. sc. Suzane Inić, Silvije Brkić Midžić i dr.
Izložba je strukturirana tematski, a obuhvaćeno je vremensko razdoblje od osnutka grada 1756. do početka Drugog svjetskog rata. U proučavanom razdoblju vidljive su razvojne faze grada i njihov utjecaj na zdravstvo, odnosno ljekarništvo.
Starija osnova grada Belovara od god. 1765. [1885]. Ilustrirani hrvatski pučki koledar za rimokatolike, grčko-iztoćne [!] i izraelitične [!] za prostu godinu 1886. Tiskom i troškom J. Fleišmanna. U Belovaru. str. 47. Opći fond NSK
Bjelovar je bio središte Varaždinske vojne krajine i do 1871. čitav život u gradu određen je tim statusom, i to za područje dviju pukovnija: Đurđevačke i Križevačke. Poslije razvojačenja 1872. on postaje središte Bjelovarske, a od 1886. i Bjelovarsko-križevačke županije i dobiva važnu ulogu u upravnom, sudskom i gospodarskom području. U trećem razdoblju, nakon 1918., Bjelovar se uglavnom razvija kao privredno i prometno središte regije, ali političke razmirice i nove administrativne podjele odražavaju se i na razvoj grada (Kolar-Dimitrijević 2012).
Iako izložba ponajprije prikazuje razvoj ljekarništva u Bjelovaru, zanimljiva je i kao svjedočanstvo o duhu vremena, svakodnevici i mentalitetu grada, ali i ulozi pojedinih osoba. Dio dokumenata i fotografija sada je prvi put javno objavljen.
Tijekom istraživanja korišteni su fondovi Gradskog muzeja Bjelovar, Državnog arhiva u Bjelovaru, Hrvatskog muzeja medicine i farmacije te objavljene publikacije dostupne u fondovima knjižnica.
Velik dio građe digitaliziran je iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu jer je virtualna izložba nastala na temelju natječaja Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK.
S ciljem da izložba bude temelj i poticaj daljnjim istraživanjima vlastitoga zavičaja i zaživi u nastavnoj praksi, uz dio tema pripremljene su aktivnosti, istraživački i projektni zadaci za učenike ili nastavne pripreme za nastavnike.