Brojne epidemije zaraznih bolesti i slaba razvijenost medicine i ljekarništva bili su najveći uzročnik smrtnosti stanovništva Vojne krajine. Najsmrtonosnije zarazne bolesti bile su boginje, malarija, dizenterija, tifus, kolera i kuga. Upravo je pojava kuge u Ličkoj pukovniji 1762. bila od presudne važnosti za odluku o zdravstvenoj reformi. Godine 1770. Marija Terezija donosi opći zdravstveni zakon – Generale normativum in re sanitatis koji je vrijedio za područje cijele Habsburške Monarhije i čije je provođenje nadzirala (Dugački; Regan 2019: 43-45).
Najveći dio zakona bio je posvećen Sanitarnom kordonu, a propisane su i odredbe važne za rad ljekarnika i ljekarni. Tako među ostalim paragrafima, piše i ovo:
- “Pod prijetnjom teške kazne moraju paziti da posude, zdjele, mužari i slično što se koristi za pripravljanje lijekova budu dobro očišćeni kako bi se izbjeglo svako zlo koje nastaje utjecajem štetnih tvari, a s lijekovima povlači najštetnije posljedice.” (V. poglavlje)
- “Ljekarnici kao i ostali prodavači začina i tvari moraju dobro paziti da se opasne tvari, kao što su opijum, sublimat žive, druge korozivne i otrovne tvari te jaki emetici prodaju samo uz najveći oprez.” (VI. poglavlje)
- “Što se tiče iscjelitelja, prodavača začina, destilera, prodavača korijenja i sličnih, oni ne smiju spravljati ili prodavati lijekove za koje su zadužene ljekarne…” (X. poglavlje) (Horbec 2015: 249-320)
Zakon je dopunjen 1773., a godine 1779. ustanovljena je medicinska policija (Medizinische Polizei) za nadzor provedbe zakonskih odredbi s posebnim zadatkom otkrivanja i sankcioniranja nadriprimaljstva, nadriljekarništva i nadriliječništva.
Cjelokupni tekst zakona iz 1770. i dodatka iz 1773. nalazi se u knjizi: Horbec, Ivana. 2015. Zdravlje naroda – bogatstvo države: prosvijećeni apsolutizam i počeci sustava javnoga zdravstva u Hrvatskoj. Hrvatski institut za povijest. Zagreb.
Mariae Theresiae Constitutio normativa re sanitatis. 1770. Beč. NSK
