Nakon smrti Antuna Vrančića 1573. godine nekoliko sljedećih godina Faustova života slabo su poznate. Pretpostavlja se da je boravio u Italiji i dopunjavao svoja znanja. Vjerojatno se kretao u društvu hrvatskih crkvenih i kulturnih uglednika jer je 1. siječnja 1575. primljen u članstvo hrvatske bratovštine sv. Jeronima u Rimu. Šibenčanin Božo Bonifačić, ugledni bakrorezac i kartograf koji je 1583./84. bio kamerlengom bratovštine, izradio je bakrorez sv. Jeronima, na čijim se uglovima nalaze četiri grba hrvatskih pokrajina iz kojih su Hrvati imali pravo na članstvo u bratovštini: hrvatski, dalmatinski, slavonski i bosanski te ga posvetio Faustu Vrančiću.

1575. Vrančić je dovršio i svoje prvo djelo Vita Antonii Verantii… – životopis strica Antuna Vrančića.

Prvu vrjedniju službu Vrančić dobiva 1579. godine. Imenovan je zapovjednikom grada Veszpréma i upraviteljem biskupskih imanja. Pretpostavlja se da je tada dobio prve poticaje za izradbu tehničkih projekata. U Veszprému se Vrančić zadržao dvije godine.

Izvor ilustracija: Georg Braun; Franz Hogenberg. Civitates orbis terrarum. Köln, 1572.-1617.