kat. br. 36
[Meka]
prije 1712.
olovka, tuš, lavirani tuš; 348 x 472 mm
GZAS 50 fis 36
(l.d.) tušem:
J: B: F: v: E: del.
(s.g.) crnim tušem 36.
(d.g.) crvenom pisaljkom: 90
tekst tušem: Prospect von einem theillder Stadt Mecha sambt dem so genanten hl. Platz wo // nach der Mahumetaner meinung das Hauß Abrachæ und der Brun Ismaelis stehet, und // an welchen der Mahomet Seinen Alkoran geschriben, dieser Orth wird Jährlich // von der Türcklischen Caravane besucht.
tekst olovkom: Capellen zu Mecha (nečitki tekst) // (nečitki tekst) Ismael // Ismael a Mecha
ETW:
(d.g.) TA: VII.
(l.d.) J:B:F: v E: del:
MNS:
šesti prikaz
(l.d.) J:B:F: v E: del:
(d.d.) uklonjeno, ali još uvijek djelomično vidljivo ime bakroresca Benjamina Kenckela
kat. br. 37
[Muhamedova grobnica u Medini]
prije 1712.
olovka, tuš, lavirani tuš; 233 x 467 mm
GZAS 51 fis 37
tri vertikalno zalijepljena papira
(s.g.) crnim tušem 37.
(d.g.) crvenom pisaljkom: 93
tekst tušem: Prospect der so genanten Hl. Capellen zu Mecha Medina // in glucklichen = Arabien unweits Mahomets // Grab //
ETW:
(d.g.) TA: VIII.
MNS:
sedmi prikaz
Među prikazima islamskih građevina, Fischer donosi i one Meke i Medine, moguće i dva najranija prikaza tih arapskih gradova u europskim izvorima, u čemu se ogleda originalnost njegovog izdanja jer su te građevine bile nedostupne tadašnjim europskim putnicima i diplomatima. [1] „Nije dopušteno kršćanima da se približe ovom mjestu, pod prijetnjom da ili moraju postati Turci ili da budu spaljeni živi“, stoji otisnuto u Entwurffu ispod prikaza Medine. U „prikazu jednog dijela velikog grada Meke s poznatim svetim mjestom ili trgom gdje je prema Muhamedu Abrahamova kuća i Jišmaelovo vrelo i gdje je Muhamed napisao Kur’an, koji svake godine posjećuju turske karavane“, Fischer donosi relativno točan prikaz toga sklopa. [2] Na bakrorezu u Entwurffu pojedine građevine označene su slovima te se na sljedećoj tabli abecedno donose opisi u kojima je vidljivo da Fischeru, unatoč vjernosti prikaza, nisu bile jasne funkcije pojedinih dijelova svetišta (s prikaza tako izostaje Jišmaelovo vrelo spomenuto u tekstu) niti njihovi izvorni/islamski nazivi. [3] Također, objašnjenja pojedinih oznaka koje su pridružene na prikazu izostaju na tabli s opisima, a za neka je slova navedeno i kako nisu opažena/označena u originalu, što upućuje da je Fischer crtež radio prema nekom ranijem prikazu. Isti princip oznaka i abecedne table ponovljen je i na bakrorezu Medine. U tekstu otisnutom ispod prikaza Medine navedeno je kako je „ovaj prikaz, kao i onaj Meke, napravio arapski inženjer, te ga poslao u Konstantinopol, velikom sultanu, a zatim je donesen u Beč. Taj izvornik imao je naslov Gospodin Huldeberg, ataše Braunschweig-Lüneburga na dvoru (op. a. barun Daniel Huldeberg). Iako se ističe da je riječ o prikazima koji su moguće imali i legende koje Fischer nije mogao u potpunosti protumačiti, u usporedbi prikaza sa stvarnim izgledom taj je Izvornik vjerojatno bio samo predložak za crtež Meke. [4] Tu je pretpostavku moguće sagledati i kroz usporedbu dijelova crteža Meke i Medine koji se odnose na okruženje u kojemu su prikazani sklopovi. Fischer Meku prikazuje okruženu kućama s orijentalnim arhitektonskim elementima – kupolama i minaretima, što je bila posebnost osmanskih izvora (koja izostaje na prikazu Medine). [5] Fischer je tako vjerojatno za prikaz Meke, zbog relativne točnosti i prikaza kuća, kao izvor koristio neki raniji prikaz, moguće onaj arapskog inženjera, ili neki drugi osmanski, jer kako i stoji u rukopisu ispod crteža, Meku svake godine posjećuju turske karavane. [6] Za razliku od crteža Meke, onaj Medine ne pokazuje nikakve sličnosti sa stvarnim sklopom, što se posebno ističe u prikazu džamije u kojoj je Muhamedova grobnica koja pokazuje velike sličnosti s prikazom Orhanovog mauzoleja u Bursi. [7] Također, iz opisa pojedinih građevina vidljivo je kako su Fischeru bile poznate samo funkcije pojedinih ulaza i mjesta za molitvu, zbog čega postoji mogućnost da se u prikazu Medine oslonio na neki vizualni predložak koji je nastao prema usmenim ili pismenim izvorima rane islamske povijesti. [8]
____________________
[1] OLEG GRABAR, A Preliminary Note on two Eighteenth-century Representations of Mecca and Medina, u: Islamic Visual Culture, 1100–1800: Constructing the Study of Islamic Art, Volume II, Ashgate Publishing Company, Hampshire, Burlington, 2006., 261–268., 263.
[2] Isto, 265.
[3] Isto, 264–265.
[4] Grabar navodi kako u preliminarnim istraživanjima u Njemačkoj i Austriji nisu pronađeni crteži za koje Fischer navodi da su bili u posjedu Huldeberga. Nadalje, ističe kako je zasigurno riječ o vizualnom modelu koji je musliman napravio za muslimane s puno detalja koje katolik koji ne zna arapski ne bi razumio pa zato neke legende izostaju iz objašnjenja. Isto, 266.
[5] Isto, 264–267.
[6] Isto, 266.
[7] Isto, 265.
[8] Grabar ističe kako je vjerojatno ili Fischer ili Huldeberg, uz crtež Meke, htio posjedovati i onaj Medine pa je angažirao nekoga tko je crtež izradio prema tim izvorima. Isto, 266–268.
