Godine 1782. u Divaldovoj je tiskari otisnuta na latinskom jeziku rasprava Matije Petra Katančića o rimskom miljokazu pronađenom kod Osijeka pod naslovom Dissertatio de colvmna milliaria….
Katančić, Matija Petar. Dissertatio de columna milliaria ad Eszekum reperta quam Petrus Katancius Pannonius … conscripsit. Eszeki : Typis Ioann. Mart. Diwalt, MDCCLXXXII (1782). Materijalni opis: [8], 122 str., s tablom : ilustr. ; 8° (22 cm).
Matija Petar Katančić rođen je u Valpovu 1750. Kao mlad ušao u franjevački red. Franjevački samostanski kompleks u osječkoj Tvrđi bio je krajem 18. i početkom 19. stoljeća najvažnije žarište kulture i obrazovanja, ne samo Slavonije, već mnogo šire. Djelovala su tu čak dva fakulteta: Studium Philosophicum Essekini (filozofski) i Studium theologicum Essekini (bogoslovni). Godišnje je studiralo dvadesetak studenata koji su zajedno s profesorima i stanovali u samostanu. Tu je studirao, živio, kasnije i služio kao profesor – Matija Petar Katančić – najučeniji Slavonac svojeg vremena, najznačajniji predstavnik prosvjetiteljstva u Hrvatskoj. Slavonski velikan uma, značajni hrvatski književnik, uvaženi latinist, cijenjeni sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike.Osim u Osijeku studirao je i u Budimu. Nakon studija vratio se u Osijek za profesora franjevačke gimnazije. Ne htijući predavati na njemačkom jeziku, 1788. odlazi u Zagreb, kasnije u Peštu. 1795. dodijeljena mu je na tom fakultetu katedra starina, arheologije i numizmatike, a 1797. i naslov doktora filozofije.
Izvor: http://essekeri.hr/katancic-matija-petar.html
Bista Matije Petara Katančić u Valpovu.
Poprsje je izradio klesar Grünwald iz Pešte po narudžbi baruna Gustava Prandaua, a postavljeno je 7. studenoga 1873. godine. O tom su događaju tadašnje novine zapisale: ”Kako milo počiva napredak našega naroda i spomen njegovih slavnih muževa na srcu g. baruna Gustava Prandaua od Valpova, najbolje dokazuje njime uzdignuti spomenik učenjaku i piscu Petru Katančiću, reda sv. Franje, države Ivana Kapistrana svećeniku.”
