Umjetnici često prikazuju životinje kao detalje svakodnevnog života kako bi upotpunili prizor. Tako će mačka u interijeru sobe pojačati dojam toplog doma, pas u prolazu nadopuniti prikaz seoske proslave ili skupina deva pobliže dočarati egzotična mjesta koje umjetnik predstavlja.
Menci Clement Crnčić: Primorski interijer, bakropis (novotisak), 1988. (GZGH 1849 crn 32)
Joseph Wagner: Tra i campestri, bakropis, druga pol. 18. st. (GZGS 1281 wag 1)
Leopold Beyer: Feste Accabah, nadorez, 1834. (GZGS 1479 bey 3)
Jadranka Fatur: Brod napušta otok, olovka u boji, 1989. (GZAH 4792 fat 2)
Miroslav Kraljević: Za stolom, suha igla, 1912. (GZGH 173 kra 5)
Miroslav Kraljević: Ljubavnici, suha igla, 1912. (GZGH 174 kra 6)
Andrija Maurović: Vožnja, tuš, 1930-1940. (GZAH 9155 mau 3)
Andrija Maurović: Ulica, tuš, 1930-1940. (GZAH 9154 mau 2)
Antonio Suntach: The farmer’s door, bakrorez, oko 1791. (GZGS 1157 sunt 1)
Milan Steiner: U parku, litografija, 1916-1918. (GZAH 405 stei 14)
Milenko D. Gjurić: Čaršija, litografija, 1923. (GZGH 134 gju 35)
* * *
Životinjske figure često upotpunjuju i oživljavaju krajolike i vedute. Vedutno slikarstvo iznimno je bilo popularno u 17. i 18. stoljeću, no rijetko su autori prikaza imali priliku boraviti u mjestima koje predstavljaju. Najčešće su se oslanjali na starije slikovne ili pisane izvore te su zbog toga prikazi često topografski netočni. Tako će Split na bakropisu Melchiora Küsela odgovarati prije kakvom sjevernoeuropskom gradu, a u Rumunjskoj Oradei Gaspara Bouttatsa u 17. stoljeću očito su se mogle vidjeti i deve…
Giacomo Franco: Arbe, bakropis, 1713. (GZGS 1853 fra 1) / detalj
Melchior Küsel: Split, bakropis, 1703. (GZGS 2163 kuse 4)
Gaspar Bouttats: Waradin (Oradea, Rumunjska), bakropis, nakon 1685. (GZGS 1584 bou 1)
Nepoznati autor: Sisak, bakropis, 1689. (GZGAn top 469)
Thomas Phillibrown: Das Ritterschloss in Laxenburg, nadorez, 1840. (GZGS 912 phil 2)
Zagreb, Maksimir, razglednica, nakon 1905. (RZG-MAKS-30)
Martin Engelbrecht: Falcke, in das Stifft Kempten gahörig, bakrorez, 1740. (GZGS 300 eng 1)
Folwarczni: Schloss Neuschloss, litografija, između 1825. i 1835. (GZGS 1216 folw 15)
A. Winkler: Schahjehanabad, mjedorez, 1831-1872. (GZGS 1313 A win 1)
Adolf Kunike: Syrmien – Markt und Ruinen des Schlosses Sharingrad, kolorirana litografija, 1819-1826. (GZGS 1793 kun 4)
Joan Blaeu: Islam Grčki, bakrorez, oko 1670. (GZGS 1848 bla 2)
Adolf Closs: Karlovac, ksilogravura, 1879. (GZGS 1922 clo 1)
* * *
Radni konji, kao ispomoć i glavno prijevozno sredstvo, dugo su bili sastavni dio svakodnevice.
James Sands: Prag, nadorez, 1839. (GZGS 1063 sands 11)
J. Shury & son: Stein, nadorez, 1840. (GZGS 1106 shu 1)
Milenko D. Gjurić: Sa Mažuranićevog trga, drvorez, 1920. (GZGH 122 gju 23)
Milenko D. Gjurić: Kaptol godine 1875., bakropis, 1942. (GZGH 1028 gju 50)
Jacques François Joseph Swebach: Souvenirs de la Russie, ručno kolorirana litografija, 1821. (GZGS 1159 swe) – Čitavu seriju od 12 litografija možete pogledati ovdje.
Oton Iveković: Kauboj, tuš, 1910. (GZAH 679 ive 124)
Crtež nastaje tijekom Ivekovićevog putovanja po SAD-u 1910. godine. Iduće godine objavljuje putopis u časopisu ‘Vienac’ (I/1911.) Iverje s puta po Americi.
* * *
U radovima nizozemskih majstora 17. stoljeća, iznimno su bili popularni prizori iz svakodnevnog života. Tako Rembrandt biblijske teme ostvaruje slobodno, na način žanr prikaza – likove najčešće smješta u suvremene građanske interijere ili eksterijere ispunjene suvremenom nizozemskom arhitekturom te dodaje životinjske likove kako bi upotpunio prizor svakidašnjice bez obzira na vjersku tematiku. Stoga smo dio Rembrantovih religijskih prikaza uvrstili i u ovu kategoriju, dok se ostatak može pogledati u kategoriji Religija.
Amsler & Ruthardt, faksimil po Rembrandtu: Povratak Sv.obitelj iz hrama, bakrotisak, 1920. (GZFS 170 rem 20)
Amsler & Ruthardt, faksimil po Rembrandtu: Sv. Jeronim čita, bakrotisak, 1920. (GZFS 186 rem 36)
