Školovanje

 

O prvome školovanju, u ložiškoj i boboviškoj osnovnoj školi (1882. – 1886.) Nazor je pisao u autobiografskim bilješkama dr. Branku Drechsleru-Vodniku, sveučilišnom docentu u Zagrebu i uredniku Matičina Kola. Proizlazi kako je rijetko pohađao nastavu (u selima Bobovišće i Ložišće), a ušavši u školsku dob, majka ga je čitati podučavala na talijanskome prijevodu Homerovu Ilijadu i Odiseju te Ariostova Bijesnoga Orlanda. Nakon završetka osnovne škole, roditelji su ga u rujnu 1886. upisali u splitsku gimnaziju. No, ubrzo je obolio i zbog zdravstvenih tegoba vratio se na Brač gdje se oporavio i, po povratku u Split, nastavio pohađati srednju školu na Velikoj realci gdje je 1894., poslije ne baš glatka tijeka školovanja, ipak ocjenom odličan položio maturu. Iste je godine upisao Filozofski fakultet u Grazu gdje je kao izvanredni student slušao glavne kolegije iz prirodopisa, matematike i fizike, kemije, geologije, fitogeografije, „srpskohrvatskog“ i književne povijesti, filozofije i pedagogije. Akademsku godinu 1896./97. pohađao je u Zagrebu gdje je napisao stihove u narodnom duhu, objavljujući ih u časopisima Iskri, Vijencu, Lovoru i Nadi. U svibnju 1898. Nazor se obratio Direkciji carsko-kraljevske ispitne komisije za nastavu u gimnazijama i realnim školama u Grazu, s molbom da pristupi ispitu za nastavnika u realnim školama – iz Botanike, Zoologije i Mineralogije, kao glavnih predmeta te Matematike i Fizike kao sporednih predmeta. Uz te je predmete morao položiti ispite iz „srpskohrvatskog“ nastavnog jezika, talijanskoga kao nastavnog jezika te iz njemačkoga jezika. Naposljetku, komisija je u listopadu 1902. Nazoru odlučila priznati nastavničku osposobljenost da poučava Prirodopis (Biologiju) u višim i Matematiku u nižim realnim školama, kako na području „srpskohrvatskog“, tako i na području talijanskoga nastavnog jezika. U knjigama je tražio poticaja pjesničkome radu te je tako i prirodnjačka struka došla do izražaja u njegovim pjesmama, od Slavenskih legendi i Medvjeda Brunde do Šikare i Topuskih elegija.