Istra u životu i djelu Vladimira Nazora
Autor teksta: akademik Josip Bratulić
Svi koji su pisali o Vladimiru Nazoru, pjesniku, pripovjedaču i esejistu, a pod kraj života i političaru, osvrnuli su se redovito i na njegov boravak u Istri, kad je kao mlad profesor u Hrvatskoj gimnaziji u Pazinu, a zatim u Kopru i Kastvu, bio obuzet istarskim temama, čakavskim izrazom i poniranjem u dubinu istarske povijesti i u prostranstvo hrvatske pisane kulture. Istra je za Vladimira Nazora, i tada i kasnije, bila vrelo pjesničkoga nadahnuća kao nijedna druga hrvatska pokrajina. Čak se i temama rodnoga otoka Brača, na poseban način, oživljavajući slike djetinjstva, vratio pomoću istarske problematike: čakavskoga izraza, povijesnih tema i legendarnih likova. Kad više nije bio u Istri, i kad je Istra stenjala pod fašističkom okupacijom, on se sjećao svojih pazinskih i koparskih dana u knjizi znakovita naslova Istarski bolovi. Tako je nastala knjižica istarskih povijesnih balada Krvava košulja, tiskana u Puli 1905. Naslovnicu je izveo Saša Šantel, tada profesor u Pazinu. Iz iste pobude i težnje da čitateljima dade domoljubno štivo, napisao je i u Zagrebu objavio povijesni roman Krvavi dani.
Za novopokrenuti tršćanski dnevnik Balkan, potican od urednika, Nazor je u nastavcima počeo objavljivati svoga Velog Jožu, koji je izlazio u 29 nastavaka. Balkan je prestao izlaziti s posljednjim nastavkom Nazorova Velog Jože, 3. listopada 1908. Te iste godine kao knjiga, s crtežima Saše Šantela, izišao je u izdanju Matice slovenske. U toj istarskoj priči dijalozi su djelomice pisani mješavinom čakavskoga i štokavskog govora.
Najmanje se Nazor sjećao i spominjao školskih knjiga koje su u istarskoj nacionalnoj tradiciji imale veliko značenje. To je Druga čitanka za hrvatske opće škole (2. i 3. šk. god.) i posebno Treća čitanka – za 4. školsku godinu te Četvrta čitanka (5. i 6. šk. god.), koje su izišle u Beču 1913. u prvom i 1917. u drugom izdanju, u carskokraljevskoj nakladi školskih knjiga. Samo je Četvrta čitanka izišla 1918. Te je čitanke priredio Vladimir Nazor kao glavni urednik.
