U gradovima je broj ljekarni bio zakonom ograničen i ovisio je o broju i potrebama stanovnika. Budući da se broj stanovnika Bjelovara krajem 19. stoljeća povećava, druga ljekarna u gradu, Ljekarna k anđelu dobila je koncesiju za rad od Kraljevske zemaljske vlade 11. srpnja 1891. Ljekarna započinje s radom početkom 1892. i u vlasništvu obitelji Werklein (Verklajn, Verklein, Vrkljan) bila je sve do nacionalizacije ljekarni, a nakon Drugog svjetskog rata postaje I. narodna apoteka (Habek 2015: 277-286).

Objava. Tjednik bjelovarsko-križevački, 23. siječnja 1892. str. 4. Opći fond NSK
Prvotno je Ljekarna k Angjelu bila smještena u kući gospodina A. Orlušića, u blizini pravoslavne crkve u Bjelovaru.
![Oglas ljekarna “K anđelu”. Ilustrovani hrvatski pučki koledar za rimo-katolike, grčko-iztočne i izraelitčane [!] za prostu godinu 1895. Belovar: Tisak i naklada J. Fleischmanna, [1894.] NSK Zaštićeni fond](http://virtualna.nsk.hr/ljekarnistvo-bjelovar/wp-content/uploads/sites/62/1891/06/1.jpg)
Oglas Ljekarna k “Angjelu”. Ilustrovani hrvatski pučki koledar za rimo-katolike, grčko-iztočne i izraelitčane [!] za prostu godinu 1895. Belovar: Tisak i naklada J. Fleischmanna, [1894.] Opći fond NSK
Manje je poznato da je jedno vrijeme ljekarna bila smještena u Mažuranićevoj ulici (danas se u toj zgradi nalazi Optika Krapec) o čemu svjedoči sačuvana razglednica.
Najpoznatija i najdugovječnija lokacija ljekarne je Strossmayerova ulica.
Nazivi ljekarne su se mijenjali (u skladu s važećim pravopisom); u početku je Ljekarna k Angjelu, Ljekarna k “Angjelu”, Ljekarna k Anđelu, K Anđelu, a među pučanstvom poznata je kao Werkleinova apoteka. Izvorni naziv ljekarne može se vidjeti i danas (2021) na reljefu koji se nalazi na zgradi.